Postoje dvije vrste hodanja: hodanje na poznatim mjestima i na novim mjestima. Ako hodate na mjestima koja već poznajete, prvi pozitivni efekti su kardiovaskularna aktivacija: ako pomijerate noge, pokrećete svoje srce. Dok hodate, okrećete glavu: vaše vidno polje se mijenja i nailazite na vizuelne nadražaje desno i lijevo. Na ovaj način se aktiviraju obje hemisfere mozga. Šetnja ih čini da međusobno komuniciraju. To je veličanstvena vježba, jer u mozgu jedna hemisfera teži da dominira drugom.
Zanimljivo je da ako se šetač svjesno trudi da „bude ovdje i sada“, hodanje postaje meditativni čin. Da biste to uradili, morate ostaviti za sobom misli o prošlosti i budućnosti i koncentrisati se na sadašnjost. Veoma je teško, ali ako se postigne, šetnja će imati sve prednosti meditacije.
Šetnja kroz nepoznate predjele, može imati još više koristi. Naš mozak oslobađa dopamin, neurotransmiter koji označava novost u mozgu i omogućava nam da identifikujemo opasnost ili obratimo pažnju. Dobra dnevna doza dopamina povećaće još jedan neurotransmiter, serotonin, koji je odgovoran za naše raspoloženje. Šetnja pomaže da se oba neurotransmitera održe na visokom nivou.
Prednosti hodanja.
Šta danas znamo o prednostima hodanja? Kliničke studije i eksperimenti su pokazali da mentalni pokret hodača podstiče kreativnost. Kako hodanje ne zahtijeva svjestan napor, ono omogućava umu da uzima nove slike i stvara nove asocijacije. To je savršeno stanje za inovacije.
Gdje hodamo takođe je važno. Šetnja kroz šumu nije isto što i u gradu. Postoji mali, ali konzistentan izbor studija koje sugerišu da šetnja zelenim površinama može resetovati mentalne resurse koji se brzo iscrpljuju u urbanim sredinama koje je napravio čovjek. Mjesta puna ljudi, sa saobraćajnom bukom, svijetlima i bilbordima, brzo nam zaokupi pažnju. Tokom šetnje kroz prirodu, u okruženju bez značajnih nadražaja, um može da se odmori.
Ljudi koji se bore sa pamćenjem takođe mogu poboljšati svoje pamćenje kratkim, žustrim hodanjem.
A ako ste skloni da budete zarobljeni u negativnim mislima, hodanje je takođe za vas. Kratka šetnja može vam pomoći da prekinete taj začarani krug negativnog razmišljanja. Šetnja prekida ciklus i izvlači nas iz misaone petlje, zato što nam pejzaž preusmjerava pažnju i zato što fizička vježba zahtijeva određenu koncentraciju.
Da bi se postigle kardiovaskularne koristi i zaštita od nekih tumora i hroničnih bolesti, šetnje ne moraju biti duge, a 75 minuta umjerene fizičke aktivnosti svake nedelje može spriječiti jednu od svakih 10 prijevremenih smrti.