Koraci ka promjenama: Drita Llolla o rodnoj ravnopravnosti i inspiraciji za bolju budućnost

Drita Llolla je završila master studije iz oblasti farmacije na Medicinskom univerzitetu u Tirani, kao i master studije iz oblasti studija nauke i tehnologija (science and technology studies) sa fokusom na održivi razvoj i regionalne politike inovacija na Univerzitetu u Edinburgu. Usavršavala se na brojnim obrazovnim programima, uključujući i intenzivni program u oblasti evropskog prava i ekonomije na Pravnom fakultetu u Rigi.

Aktivni angažman u politici je počela u januaru 2021. godine, a u novembru iste godine izabrana je za predsjednicu Alijanse žena Demokratske partije socijalista. Prije političkog angažmana, bila je aktivna u civilnom sektoru i radila je na promovisanju evropskih vrijednosti među mladima Crne Gore i regiona kroz kulturni (filmski) aktivizam.

Značajan dio dosadašnjeg radnog vijeka provela je u privatnom sektoru, u farmaceutskoj industriji i apotekarstvu. Iskustvo ima i u radu sa međunarodnom organizacijom Ujedinjenih nacija, program za razvoj (UNDP), a oprobala se i kao preduzetnica (producentkinja) u filmskoj industriji.

Licencirana je doktorka farmacije i članica profesionalnih udruženja u zemlji i inostranstvu u oblasti farmacije, kao i u interdisciplinarnoj oblasti studija nauke i tehnologije. Alumnistkinja je programa američkog Stejt dipartmenta, Chevening stipendistkinja Britanske Vlade, kao i alumnistkinja EUVP programa Evropske komisije i Evropskog parlamenta.

1. ŽENE OD UTICAJA: Kao mlada žena u politici, kako biste opisali svoje iskustvo i izazove u postizanju rodne ravnopravnosti u političkom okruženju?

DRITA LLOLLA: Moj angažman u politici je kontinuitet zalaganja koje je počelo puno ranije, od kada sam po prvi put postala svjesna neravnopravnog tretmana koji ima veze i sa idejama ili očekivanjima drugih isključivo zbog mog (rodnog) identiteta. Promišljanje i konkretno, političko zalaganje i djelovanje počelo je tek onda kada sam svoju ulogu u društvu smjestila u širi kontekst. Prvenstveno kroz angažman u civilnom sektoru, čvrsto vjerujući u moć kulture za društveni progres i sprovodeći projekte u zajednici sa mladima. Zatim, zakoračivši u svijet politike i u opoziciji. Političko okruženje je na početku bilo izazovno, kako zbog tajminga mog angažmana i političkih dešavanja koji su se odvijali u posljednje četiri godine, tako i zbog same prirode ovog poziva. Jedna od glavnih karakteristika dosadašnjeg angažmana je bila i bliska saradnja sa drugim ženama, tako da ću moje iskustvo sublimirati u dvije riječi — borba, sa ciljem da doprinesem većoj ravnoteži i ravnopravnosti u društvu, i — privilegija, jer žene imaju nevjerovatnu sposobnost da u izazovnim okolnostima stvore novu vrijednost.

2. ŽENE OD UTICAJA: Kako se nosite sa izazovima i osudama koje možda susrećete kao žena u politici i društvu Crne Gore?

DRITA LLOLLA: Osudama i sličnim izazovima pristupam tako što prvo analiziram sadržaj: da li je sa namjerom da bude konstruktivan ili ne? Bitno je fokusirati se na suštinu i značenje, da bi razaznali intencije drugih i izvukli lekcije ili učili onda kada je neophodno.

3. ŽENE OD UTICAJA: Kako biste podstakli veću involviranost žena u politici, posebno mladih žena? Koje konkretne mjere ili politike smatrate ključnim za postizanje veće zastupljenosti žena u političkim i drugim institucijama?

DRITA LLOLLA: Podsjetiću na nalaze jednog istraživanja koje je sprovedeno krajem 2021. godine, a u kojem je šezdeset sedam odsto ispitanica izjavilo da ne vidi sebe u politici u Crnoj Gori i da ih ništa ne može motivisati da se njome bave. Sedamdeset odsto njih izjavilo je da imaju spremnost da se angažuju, ali samo u slučaju da im se pruži stvarna prilika da doprinesu društvenim promjenama. Tokom prethodne dvije ipo godine djelovanja imala sam prilike da se uvjerim u istinitost tih nalaza — djevojke i žene itekako su motivisane da se društveno-politički angažuju, ali i da traže ambijent koji će im pružiti konkretnu mogućnost za napredovanje. Politička scena danas izgleda tako što se zalaganje za meritokratiju svodi na deklarativno, što potvrđuje i mali broj žena u politici ili na mjestima odlučivanja. Da bi se to promijenilo smatram važnim način na koji pristupamo — politika je zastupanje i cilj je posmatrati stvari i iz ugla znanja i autentičnih iskustava koja žene imaju. Nadalje, savremeni izazovi trebaju rješenja koja će integrisati sve resurse društva. Ovo je nešto što donosioci odluka posebno treba da uzmu u obzir. Žene mogu pružiti konkretan doprinos rješavanju savremenih društvenih-političkih izazova kroz svoja znanja i iskustva i njihova inkluzija će doprinijeti održivom razvoju, ali i motivisati više njih da se bave politikom. U zaključku, istakla bih važnost umrežavanja i koordinisanog djelovanja aktera, posebno žena različitih uzrasta i iz različitih sektora. Mlade djevojke mogu imati važnu ulogu jer su dio generacije koja je odrasla u digitalnoj dobi. One mogu doprinijeti inovativnim rješenjima na razne izazove, sinergijom znanja iz novih tehnologija i specifičnih oblasti. Što se tiče konkretnih mjera ili politika, osloniću se na činjenicu da smo daleko od željene rodne ravnoteže i ravnopravnosti, te da su žene u Crnoj Gori u poziciji još uvijek diskriminisanog dijela društva, i predložiću povećanje obavezne kvote za garantovanje njihovog učešća u procesima odlučivanja.

4. ŽENE OD UTICAJA: Liderstvo često zahtijeva odlučnost i snagu. Kako biste promovisali suptilni, ali jednako snažan pristup liderstvu u politici?

DRITA LLOLLA: Suptilnost u kontekstu efikasnog liderstva vidim kroz insistiranje na otvorenost i razumijevanje drugačijih perspektiva. Budući da je politika zastupanje ideja, odnosno ideologija od centra prema lijevom ili desnom spektru, potrebno je promišljanje koje će okolnosti analizirati iz više uglova i insistirati na donošenje najboljih zaključaka i rješenja.

5. ŽENE OD UTICAJA: Kako biste ocijenili trenutno stanje demokratskih vrijednosti u našem društvu i sami položaj žena? Koje korake treba preduzeti kako bi se osiguralo da su prava žena u potpunosti zaštićena i poštovana?

DRITA LLOLLA: Gledano isključivo iz ugla položaja u politici, a s obzirom na to da je politika moćan alat za izazivanje društvenih promjena, indikativno je to što nas u ovoj oblasti najmanje ima. Podsjetiću da je više od deceniju od kada su u izborni zakon uvedene kvote za manje zastupljeni pol, gdje je previđeno da najmanje trideset procenata i jedno od četiri mjesta na izbornim listama pripadne ženama. Ako se osvrnem na statistiku, uočavam kontinuiran rast procenta žena u lokalnim parlamentima nakon izbora 2014., 2018. i 2022. godine. Naime, zastupljenost žena nakon lokalnih izbora 2014. godine iznosila je dvadeset sedam odsto, nakon izbora iz 2018. godine trideset odsto, prije izbora u oktobru 2022. godine iznosila je trideset i jedan odsto, dok danas je zastupljenost žena u lokalnim parlamentima trideset i dva odsto. U državnom parlamentu zastupljenost sporije raste, pa smo nakon izbora 2012. godine imali svega devetnaest odsto žena, da bi se taj procenat povećao na dvadeset i tri odsto i ostao nepromijenjen kroz dva uzastopna saziva. U trenutnom 28. sazivu, žene su zastupljene sa dvadeset i sedam odsto, ali treba istaći i to da je prvobitni sastav u julu prošle godine imao svega sedamnaest odsto žena ili istorijski minimum od uvođenja sistema kvote. Ovo ukazuje na dvije okolnosti: da se prohodnost žena planira uz zadovoljenje propisanog zakonskog minimuma (pozicioniranje na jednom od četiri mjesta među prvim kandidatima), kao i to da u fragmentiranoj političkoj sceni kao što je slučaj u Crnoj Gori danas žene postaju “kolateralna šteta”. Važno je pomenuti i to da pored zakonske kvote imamo obavezujuće finansiranje foruma žena u okviru političkih partija od 2021. godine. Prema tome, važno je analizirati pomake i u kontekstu količine napora i (finansijskih) resursa koji se izdvajaju za izgradnju ženskih kapaciteta i njihovo unapređenje unutar samih političkih partija. Imajući u vidu nizak nivo svijesti i znanja o pitanjima koja se odnose na rodnu ravnopravnost i nestabilnu političku scenu, moj stav je da su progresivne mjere najbolje rješenje. Povećanje zakonske kvote, rodno balansirana zastupljenost u rukovodstvima i organima partija, kao i veća transparentnost, odgovornost i autonomnost u upravljanju sredstvima koje su namijenjene ženskim političkim organizacijama su neke od mjera koje mogu doprinijeti boljem pozicioniranju žena u politici i u cjelokupnom društvu.

6. ŽENE OD UTICAJA: Kako biste ocijenili balans između profesionalnog i privatnog života za žene u politici? Koje politike podržavate kako biste olakšali taj balans?

DRITA LLOLLA: Kulturne i društvene norme su relevantan faktor koji utiče na podjelu rada u domaćinstvu i nivo učešća žena u profesionalnom životu. Ženama koje se odluče za politiku je posebno potrebna jaka podrška i razumijevanje porodice i partnera. Što se tiče konkretnih politika za uspostavjlanje balansa, pored toga što sve politike treba predložiti tek nakon detaljne analize stanja i sa jasnim indikatorima uspješnosti, mislim da je važno podvući i to da se pitanje balansa ne može riješiti na jednostran način. Smatram da je neophodno borbu za ravnopravnost posmatrati i tretirati i kao borbu protiv razvrstavanja (u muške i ženske poslove), jer bi to trebalo biti naš cilj — da razbijemo mit o rodnim ulogama, a ne da ih i dalje učvršćujemo.

7. ŽENE OD UTICAJA: Kakvu ulogu vidite za mlade žene u oblikovanju demokratskog društva?

DRITA LLOLLA: Mlade žene treba da budu utemeljene u svoje vrijednosti, da u kontinuitetu razvijaju i jačaju sopstvene sposobnosti, i da iz profesionalnih pozicija doprinose drugim sferama života. Uzimajući u obzir i to da savremen društveno-ekonomski razvoj podrazumijeva ulaganje u ekonomiju znanja i sveobuhvatnu intelektualizaciju društvene proizvodnje, kao i (redizajn) usluga, važno je istaći da žene predstavljaju značajan intelektualni i kreativni resurs za Crnu Goru i njen budući ekonomski razvoj. Uprkos mentalitetskim preprekama, one konzistentno pokazuju visok nivo odgovornosti prema ličnom razvoju. Princip odgovornosti je neophodan za održivi razvoj i za funkcionalnu demokratiju.

8. ŽENE OD UTICAJA: Kako biste motivisali mlade žene da se aktivno uključe u politiku i preuzmu vođstvo u svojim zajednicama?

DRITA LLOLLA: Ohrabrivanje djevojčica počinje u porodici, jer stavovi prema javnom životu se prisvajaju još u djetinjstvu. Pored porodice tu je i obrazovanje, koje ima veoma važnu ulogu u razvoju i motivisanju mladih žena da se interesuju za pitanja od javnog značaja. Iz ličnog iskustva izdvojiću i aktivizam u civilnom sektoru, kao dobru polaznu tačku za razvijanje vještina koje su neophodne za ovaj poziv — od rukovođenja projektima do javnog zagovaranja politika. Lokalne političke organizacije ili forumi žena mogu, takođe, biti dobra početna adresa za preuzimanje vođstva unutar zajednice. Cijenim važnu i preporuku civilnog sektora, da se u okviru sveobuhvatne izborne reforme organi mjesnih zajednica biraju neposredno i tajno, u skladu sa međunarodnim standardima. Ovo vidim kao šansu za bolje pozicioniranje i liderstvo žena u zajednici, ali i za emancipiaciju stavova same zajednice. U krajnjem, važno je istaći da pozitivan odgovor i reagovanje zajednice na mlade žene koje se zalažu za javno dobro kroz politiku je najbolja motivacija za njih i čini da sav uložen trud, odricanja i prevazilaženje prepreka dobiju smisao.

9. ŽENE OD UTICAJA: Kako vidite evoluciju crnogorskih žena u politici, ekonomiji, kulturi i društvu u posljednjih nekoliko decenija? Jesu li se dogodile značajne promjene u percepciji ili pristupu prema ženama?

DRITA LLOLLA: Postepeno povećanje zastupljenosti je moralo da proizvede neku promjenu svijesti i percepcije o ulozi žena u društvu. Uprkos nedovoljnoj vidljivosti, vjerujem da su žene uvijek pronašle načine da kroz razne oblasti doprinose procesima demokratizacije i evropeizacije crnogorskog društva. U kontekstu istorijskih postignuća, vrijedi istaći da je Crna Gora nakon nezavisnosti u njene osnove utkala politike bazirane na vrijednosti poput zaštite ljudskih prava i sloboda, te unapređenje prava manjina (uključujući i borbu protiv homofobije). Zadatak nove generacije je da na takvoj osnovi razvije i gradi nova dostignuća. Želim da vjerujem da će ova generacija biti odlučna i uspješna u naporima da percepciju i narativ o ženama u crnogorskom društvu osavremeni i približi još više razvijenim zapadnim kulturama i društvima.

10. ŽENE OD UTICAJA: Kako bi se moglo osigurati naslijeđe i doprinos crnogorskih žena u prošlosti da se ne zaboravi i služi kao inspiracija za buduće generacije?

DRITA LLOLLA: Postoje brojni pozitivni primjeri doprinosa žena tokom crnogorske istorije, od masovne mobilizacije do pojedinačnih primjera koji nadilaze ideološke okvire unutar kojih su nastali. Ključnu ulogu za zaštitu takve vrste nasljeđa vidim prvenstveno kroz javne institucije i njihove programe, od akademije nauka i umjetnosti, državnog arhiva, biblioteka, muzeja, pozorišta, kinoteke, i drugih. Podvućiću i važnost, ali i nedovoljnu pažnju i podršku koja se posvećuje nezavisnoj kulturnoj sceni, koja može na posebno kreativan način da problematizuje narative i/ili ih smjesti u kontekst savremenog shvatanja aktivizma i razvoja potencijala žena.

11. ŽENE OD UTICAJA: Kako biste ocijenili napredak u osnaživanju žena danas u našem društvu i zajednici u posljednjih nekoliko godina?

DRITA LLOLLA: U posljednjih nekoliko godina imali smo nedovoljnu ili neadekvatnu zastupljenost žena, regres u diskursu o ljudskim i manjinskim pravima, ali i nove pojave i načine degradacije ženske figure. Činjenica je da su žene tokom prethodnog perioda u kontinuitetu bile meta mizogije, seksizma i govora mržnje, posebno u onlajn prostoru i u politici. Jasno je da su takvi ispadi odraz dijela našeg mentaliteta ili frakcije našeg društva, ali stava sam danas, kao što sam bila i prije nekoliko godina — da takav mentalitet ne možete emancipovati tako što ćete mu dati vlast. Zabrinjavajuće je to što smo imali i što još uvijek imamo veoma problematične stavove koji se promovišu sa pozicija vlasti, od strane političara, osoba koje su bliske njima, drugih javnih ličnosti, pa i kroz javni servis.

12. ŽENE OD UTICAJA: Kako biste opisali ulogu žena u očuvanju tradicije i kulturnog identiteta Crne Gore, dok istovremeno učestvuju u promociji napredka i inkluzivnosti?

DRITA LLOLLA: Ne mislim da su očuvanje tradicije i promocija napretka međusobno isključujuće. Napredak može proizaći i iz tradicionalnih vrijednosti. Crnogorski kulturni identitet u svojoj izvornoj formi vidim kao konstrukt slojevite prirode ili zajednicu stvarnosti koje ga predstavljaju, što je po meni prava premisa za jedno napredno društvo. To je zapravo i amblem Crne Gore — multikulturalizam, koji je zapisan i u Ustavu i zakonima. Senzibilitetom i autentičnim pristupom žene doprinose interkulturalnosti u Crnoj Gori i oblikovanju savremenog identiteta, pri tome sačuvajući osnovni karakter i vrijednosti. Smatram da je važno pravovremeno uočiti štetne djelove ili prakse iz prošlosti koje treba mijenjati, i da takve promjene budu ishod jednog prirodnog procesa. Žene u Crnoj Gori mogu snažno doprinijeti tome, kako kroz lokalno djelovanje, tako i kroz kreiranje i zagovaranje politka.

13. ŽENE OD UTICAJA: Kako vidite ulogu obrazovanja u promociji svijesti o ravnopravnosti polova i motivisanju žena da preuzmu aktivnu ulogu u političkom životu?

DRITA LLOLLA: Odgovoriću anegdotom iz vremena prvog talasa feminizma, kada su se feministkinje borile za pun pristup obrazovanju. Tada su ugledni ljekari tvrdili da žene koje u reproduktivnoj dobi previše uče, time preusmjeravaju energiju sa “pohlepnog” ženskog reproduktivnog sistema u mozak, što dovodi do izobličenja njihovog karaktera, lošeg zdravlja, neplodnosti, ludila, pa čak i smrti. Meri Putnam Džejkobi je bila sufražetkinja, ljekarka i prva žena diplomirana iz oblasti farmacije u SAD-u, koja je uspjela da prikupi dokaze da bi svojim muškim kolegama objasnila “iznenađujuću” sposobnost žena da istovremeno menstruiraju, završe fakultet i ostanu žive. Podijelila sam ovaj primjer kako bih ilustrovala u kojoj mjeri sadržaj (nastavni programi) i praksa u obrazovanju postaju uticajni alat za reprodukciju rodnih stereotipa. S druge strane, da bih ukazala na moć obrazovanja da osnaži pojedinca, oblikuje mu intelekt, kreativnost i njegovu kritičku svijest, čineći ga sposobnim da postane motor promjena u društvu. Zaključak je da je uloga obrazovanja veoma, veoma važna, posebno za mlade žene.

14. ŽENE OD UTICAJA: Koji su Vaši konkretni planovi i incijative kao poslanice i funkcionerke Demokratske partije socijalista, kako biste promovisali unaprijeđenje položaja žena u Crnoj Gori i osigurali bolju budućnost za sve građanke Crne Gore?

DRITA LLOLLA:Kao poslanica opozicije moj zadatak i plan je da u kontinuitetu ukazujem na nedostatke u radu vlasti. Kao kopredsjednica Ženskog kluba u Skupštini Crne Gore, drago mi je što već mogu da podijelim našu prvu inicijativu — Predlog zakona za izmjenu i dopunu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Ova izmjena i dopuna predviđa izjednačavanje koeficijenta zarade doktora farmacije sa doktorima medicine i stomatologije, kao i uvrštanje po prvi put i specijalista farmacije koji ranije nijesu prepoznati ovim zakonom. Rješenje će doprinijeti, prije svega, osnaživanju farmaceutske profesije i cjelokupnog sistema zdravstvene zaštite u Crnoj Gori, ali i smanjenju rodnog jaza u zaradama imajući u vidu činjenicu da preko 90% zaposlenih u ovom sektoru su žene. Moram istaći da ovakav vid udruživanja i djelovanja poslanica u Skupštini Crne Gore, kao što je Ženski klub, doprinosi drugačijem pristupu razvojnoj politici, s obzirom na to da do najoptimalnijih rješenja se dolazi analizom koja je bazirana na različita politička i ideološka gledišta poslanica iz kompletnog spektra. Što se tiče angažmana u Demokratskoj partiji socijalista, nastavljam biti na čelu ženskog krila — Alijanse žena, i sa mojim timom u kontinuitetu radimo za razvijanje svijesti i unapređenje položaja žena u partiji i u crnogorskom društvu.

15. ŽENE OD UTICAJA: Koje poruke nade i inspiracije bi poslali ženama koje se suočavaju sa preprekama ili izazovima u ostvarivanju svojih snova i ciljeva?

DRITA LLOLLA: Kada donosimo odluke u životu, važno je prisjetiti se da borba za pravednu stvar vrijedi više od udobnosti neutralnog stava. Politika je izazovan poziv, ali je neophodna da bi kroz nju obezbijedile naša prava i doprinijele razvoju društva u cjelini.

Zabranjeno je kopiranje i preuzimanje sadrzaja bez dozvole autorke.

zeneoduticaja dritalolla poslanica skupštinacrnegore rodnaravnopravnost ženskiklub