Timovi trebaju imati zajedničko uvjerenje da je u redu rizikovati, iznositi ideje i brige, postavljati pitanja i priznavati greške - sve bez straha od negativnih posljedica. Ovo se naziva psihološkom sigurnošću tima.
Psihološka sigurnost oblikuje grupno ponašanje i ima ključni uticaj na učinak tima, a time i na uspjeh organizacije.
Nije toliko individualna osobina koliko karakteristika grupe. Studije pokazuju da ljudi koji sarađuju unutar tima često dijele sličan nivo psihološke sigurnosti, za razliku od onih u drugim timovima.
Zašto je psihološka sigurnost važna?
Prvo, psihološka sigurnost dovodi do toga da se članovi tima osjećaju angažovanije i motivisanije, jer osjećaju da je njihov doprinos važan i da su u stanju da govore bez straha od odmazde. Drugo, to može dovesti do boljeg donošenja odluka, jer se ljudi osjećaju ugodnije da iznose svoja mišljenja i brige, što često dovodi do toga da se čuju i razmatraju raznovrsniji rasponi perspektiva. Treće, može podstaći kulturu kontinuiranog učenja i usavršavanja, jer se članovi tima osjećaju prijatno da dijele svoje greške i uče od njih.
Kako se stvara psihološku sigurnost u timu?
Kreiranje psihološki bezbijednog radnog okruženja uključuje dobre upravljačke prakse, kao što su postavljanje jasnih normi i očekivanja radi stvaranja osjećaja predvidljivosti i pravičnosti. Takođe, podrazumijeva podsticanje otvorene komunikacije i pažljivog slušanja zaposlenih, kao i osiguranje da se svi članovi tima osjećaju podržano.
Postoje i dodatne taktike koje mogu doprinijeti stvaranju psihološke bezbijednosti u timu:
Objašnjenje važnosti glasova zaposlenih.
Ljudi često zadržavaju svoje ideje i mišljenja, pa lideri trebaju stvoriti okruženje koje podstiče članove da se izraze. Jasnije objasnite zašto je njihov doprinos ključan za timski uspjeh.
Priznavanje grešaka.
Lideri koji su spremni priznati svoje greške postavljaju primjer za druge. Važno je modelirati željeno ponašanje i normalizovati ranjivost.
Aktivno traženje povratnih informacija.
Ne pretpostavljajte da će ljudi sami dijeliti svoje ideje. Aktivno postavljajte otvorena pitanja i zahtijevajte njihov doprinos.
Produktivno reagovanje.
Kako reagujete na kritike i teške povratne informacije? Važno je biti zahvalan na njima i koristiti ih za poboljšanje, umjesto da okrivljujete.
Takođe, postoje neke uobičajene zablude o psihološkoj bezbijednosti:
Sve je u tome da budete fini.
Stvaranje psihološki bezbijednog okruženja ne znači samo biti ljubazan. Važno je da postoji iskrenost i da ljudi ne osjećaju da se njihova iskrenost potiskuje.
Morate se osjećati prijatno u svakom trenutku.
Psihološka sigurnost ne znači da se uvijek osjećate prijatno. Učenje i pravljenje grešaka mogu biti neprijatni, ali su ključni za napredak. Biti ranjiv može izazvati nelagodnost, ali je važno rizikovati unutar okoline bez straha od negativnih posljedica.