Pristupite našem sadržaju koji za Vas pišu žene od uticaja!
Prijavite se besplatno
.jpg)
Paradoksalno, istraživanja pokazuju da što više ljudi juri za materijalističkim zadovoljstvima kao sredstvom za traženje sreće i da tako sve više postaju depresivniji, anksiozni i manje zadovoljni životom.
.jpg&w=800)
Prava sreća nije cilj ili ishod, već je nusprodukt načina na koji živimo svoj život i komuniciramo sa svijetom oko nas.
Koliko imamo kontrole nad svojom srećom?
Nemamo mnogo kontrole nad primarnim emocijama - onima koje se dešavaju automatski. Na primjer, odmah se osjećamo iritirano ako nas stranac udari na ulici ili osjećamo strah ako čujemo neočekivanu buku u našoj kući. Ali možemo imati određenu kontrolu nad tim kako tumačimo ta osjećanja i da li želimo da ih zadržimo ili pokušamo da ih zamijenimo nečim drugim – sekundarnom emocijom. Dakle, iako nije moguće osjećati se srećnim sve vrijeme ili potpuno eliminisati negativne emocije koje doživljavamo tokom dana, možemo izabrati da se bavimo mislima i ponašanjima koja podstiču radost.
Mnogi faktori koji su povezani sa srećom su van naše kontrole, kao što su genetika i životne okolnosti, ali postoje određene tehnike svjesnosti koje su nam na dohvat ruke i koje mogu pouzdano da pridonesu pozitivnijem načinu života.
U nastavku pročitajte koje su to namjerne strategije za stvaranje trajne radosti u svakodnevnom životu koje preporučuju psiholozi.
Postavite realna očekivanja.
Emocije padaju i nijedan osjećaj, pozitivan ili negativan, ne traje vječno. Stoga je važno imati realna očekivanja na prvom mjestu—da biste izbjegli ozlojeđenost, frustraciju i razočarenje koja proizilaze iz neispunjenih očekivanja.
Ne odbacujte loša osjećanja.
Potiskivanje ili poricanje negativnih emocija ne samo da umanjuje vaš osećaj zadovoljstva, već i stavlja veliki stres na vaše tijelo, što se vremenom može manifestovati kao fizički simptomi, poput glavobolje, hipertenzije, lupanje srca, problema sa varenjem, itd. Zbog toga prihvatanje čitavog spektra emocija, uključujući i negativne, ključan je za naše blagostanje jer nam može pomoći da postanemo otporniji i iskusimo punoću života.
Prigrlite sebe sa saosjećanjem.
Mnogi od nas su previše samokritični i taj perfekcionizam ometa našu sposobnost da u potpunosti doživimo radost.
Stvorite smislene veze.
Naše veze i interakcije su najpouzdaniji izvor radosti i blagostanja. Ulaganje u društvene odnose je najuspješniji način da se poveća sreća u poređenju sa drugim strategijama kao što su zdrava ishrana, dobijanje boljeg posla, itd. Štaviše, druga studija je pokazala da žudnja za društvenom interakcijom izaziva neurološki odgovor sličan gladnoj osobi koja žudi za hranom. Nešto tako jednostavno kao što je provođenje vremena sa voljenom osobom, pridruživanje hobi klubu ili volontiranje u lokalnoj narodnoj kuhinji može vam pomoći da doživite veću radost.
Pazite na svoje misli.
Naše misli i emocije utiču na naše ponašanje, koje zauzvrat utiče na naše fizičko zdravlje. Na primjer, ako smo depresivni, naše misli mogu biti samokritične, a naše emocije mogu biti povezane sa stidom. Ako se osjećamo samokritično i stidimo se, manje je vjerovatno da ćemo provoditi vrijeme sa prijateljima, baviti se fizičkom aktivnošću ili brinuti o sebi. Pored toga, ovo takođe može rezultirati nezdravim ponašanjem pri suočavanju, kao što su prejedanje, impulsivna potrošnja, upotreba supstanci, itd.
Ne čekajte da sve shvatite.
Iako je važno da odvojite vrijeme da shvatite ko ste i kako se identifikujete, to nije preduslov za sreću. U stvari, ovaj pristup vas može spriječiti da doživite radost, jer podstiče fiksiran način razmišljanja - pretpostavkom da ste u potpunosti formirani, a ne u procesu nastajanja.
.jpg&w=250)
.jpg&w=250)
.jpg&w=250)
.jpg&w=250)
