Pristupite našem sadržaju koji za Vas pišu žene od uticaja!
Prijavite se besplatno
.jpg)
Iako postoji pretpostavka da stres i pritisak guraju zaposlene da rade više, bolje i brže, ono što beznačajne organizacije ne prepoznaju su skriveni troškovi koji nastaju. Izdaci za zdravstvenu zaštitu u kompanijama pod visokim pritiskom su skoro 50% veći nego u drugim organizacijama. Šezdeset do 80% nesreća na radnom mjestu se pripisuje stresu, a procjenjuje se da je više od 80% posjeta ljekaru posljedica stresa.
.jpg&w=800)
Stres na radnom mjestu je povezan sa zdravstvenim problemima u rasponu od metaboličkog sindroma do kardiovaskularnih bolesti i mortaliteta.
Dok okrutno okruženje i kultura straha mogu obezbijediti angažovanje (a ponekad čak i uzbuđenje) neko vrijeme, istraživanja sugerišu da će neizbježni stres koji se stvara vjerovatno dovesti do negativnih rezultata po kompaniju. Angažovanje na poslu – koje je povezano sa osjećanjem vrijednosti, sigurnosti, podrške i poštovanja – generalno je negativno povezano sa visokom stresnom kulturom.
Istraživanja pokazuju da stres na radnom mjestu dovodi do povećanja dobrovoljne fluktuacije od skoro 50%. Ljudi odlaze na tržište rada, odbijaju unaprijeđenja ili daju otkaz. A troškovi fluktuacije povezani sa zapošljavanjem, obukom, smanjenom produktivnošću, izgubljenom stručnošću i tako dalje.
Iz ovih razloga, mnoge kompanije su uspostavile širok spektar pogodnosti od rada od kuće do kancelarijskih teretana. Međutim, ove kompanije i dalje ne uzimaju u obzir istraživanje. Istraživanja su pokazala, čak i kada su radna mjesta nudila beneficije kao što su fleksibilno radno vrijeme i mogućnosti rada od kuće, angažovanje je predviđalo dobrobit iznad svega drugog. Zaposleni više vole dobrobit na radnom mjestu nego materijalne koristi.
Blagostanje dolazi sa samo jednog mjesta — pozitivne kulture.
Stvaranje pozitivne i zdrave kulture za vaš tim počiva na nekoliko glavnih principa. Kvalitet pozitivne kulture radnog mjesta svodi se na šest osnovnih karakteristika:
Briga o kolegama kao prijateljima, zainteresovanost i odgovornost za njih.
Pružanje podrške jedni drugima, uključujući pružanje ljubaznosti i saosjećanja kada se drugi bore.
Izbjegavajte krivicu i opraštajte greške.
Inspirišite jedni druge na poslu.
Isticanje smislenosti djela.
Tretirajte jedni druge sa poštovanjem, zahvalnošću, povjerenjem i integritetom.
Kao šef, kako možete njegovati ove principe? Istraživanje ukazuje na četiri koraka za pokušaj:
1. Njegujte društvene veze. Veliki broj empirijskih studija potvrđuje da pozitivne društvene veze na poslu daju veoma poželjne rezultate. Na primjer, ljudi se rjeđe razbole, oporavljaju se dva puta brže od operacije, doživljavaju manje depresije, brže uče i duže pamte, bolje tolerišu bol i nelagodnost, pokazuju više mentalne oštrine i bolje rade na poslu. Toksična, stresom ispunjena radna mjesta utiču na društvene odnose i, posljedično, na očekivani životni vijek.
2. Pokažite empatiju. Kao šef, imate ogroman uticaj na to kako se vaši zaposleni osjećaju. Upečatljiva studija snimanja mozga pokazala je da, kada se zaposleni prisjete šefa koji je bio neljubazan ili neempatičan, oni su pokazali povećanu aktivaciju u djelovima mozga povezanim sa izbjegavanjem i negativnim emocijama, dok je suprotno bilo kada su se sjetili empatičnog šefa. Lideri koji pokazuju saosjećanje prema zaposlenima njeguju individualnu i kolektivnu otpornost u izazovnim vremenima.
3. Potrudite se da pomognete. Da li ste ikada imali menadžera ili mentora koji se mnogo trudio da vam pomogne kada nije morao? Šanse su da ste do danas ostali vjerni toj osobi. Kada lideri nisu samo pošteni već i samopožrtvovani, njihovi zaposleni su zapravo dirnuti i inspirisani da postanu lojalniji i posvećeniji. Kao posljedica toga, veća je vjerovatnoća da će se potruditi da budu korisni i prijateljski nastrojeni prema drugim zaposlenima, stvarajući tako ciklus koji se samo-pojačava. Zaposleni su kod požrtvovanih lidera kooperativniji jer više vjeruju svojim liderima. Takođe su produktivniji i svoje vođe vide kao efikasnije i harizmatičnije.
4. Ohrabrite ljude da razgovaraju sa vama – posebno o svojim problemima.
Dok su oštre radne klime povezane sa lošijim zdravljem zaposlenih, suprotno važi za pozitivnu radnu klimu u kojoj zaposleni obično imaju niže otkucaje srca i krvni pritisak, kao i jači imuni sistem. Pozitivna radna klima takođe vodi do pozitivne kulture radnog mjesta koja, opet, podstiče posvećenost, angažovanje i učinak. Srećniji zaposleni ne samo da doprinose ugodnijem radnom mjestu, već i poboljšanju usluge za korisnike. Kao posljedica toga, srećna i brižna kultura na poslu ne samo da poboljšava dobrobit i produktivnost zaposlenih, već i poboljšava zdravstvene rezultate i zadovoljstvo klijenata.
Sve u svemu, pozitivno radno mjesto je vremenom uspješnije jer povećava pozitivne emocije i blagostanje. Ovo, zauzvrat, poboljšava međusobne odnose ljudi i pojačava njihove sposobnosti i njihovu kreativnost. On štiti od negativnih iskustava kao što je stres, čime se poboljšava sposobnost zaposlenih da se oporave od izazova i poteškoća dok istovremeno jačaju svoje zdravlje. I to privlači zaposlene, čineći ih lojalnijim lideru i organizaciji, kao i ističući njihove najbolje strane. Kada organizacije razviju pozitivne, dobre kulture, one postižu znatno više nivoe organizacione efektivnosti — uključujući finansijske performanse, zadovoljstvo kupaca, produktivnost i angažovanje zaposlenih.
.jpg&w=250)
.jpg&w=250)
.jpg&w=250)
.jpg&w=250)