Monografija „Žene Crne Gore“, koju su priredile Svetlana Lola Miličković, Olivera i Tijana Todorović, predstavljena je sinoć u hotelu CUE Podgorica. Objavljena je u izdanju Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“. Prije predstavljanja djela, upriličena je i izložba odabranih ilustracija autora, koja će trajati do 20 aprila.
O nastanku ideje i značaju realizacije projekta, kontekstu knjige, procesu rada na istraživanju građe i ilustracijama koje su na poseban način dale doprinos knjizi, govorile su: Tijana Todorović, autorka projekta, urednica, priređivačica i ilustratorka, Olivera Todorović, autorka projekta, urednica i priređivačica, Jadranka Selhanović, recenzentkinja knjige, Svetlana Lola Miličković, urednica i ilustratorka, Mirjana Delić, PR & Marketing menadžerka CUE Podgorica
Monografijom je predstavljeno više od 60 žena koje su svojim talentom i radom emancipovale sredine u kojima su živjele i gradile crnogorsko društvo, a ipak kroz istoriju ostale većinom nevidljive. Grupa renomiranih autorki ovom Monografijom donosi činjenice o njihovom životu i radu, a na osnovu raspoložive istorijske građe. Akcenat publikacije stavljen je na originalne portrete – ilustracije žena, kojima su neke prvi put dobile vidljiv lik, na osnovu dostupnih zapisa o njima.
Monografija “Žene Crne Gore” je podržana iz projekta “Komuniciranje rodne ravnopravnosti” koji finansira EU, a koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Direkcijom za rodnu ravnopravnost (Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava).
„ Ideja Olivere Todorović je da je neophodno našem društvu predstaviti crnogorsku vertikalu žena i kroz ženska usta ispričati ne samo istoriju Crne Gore, nego istoriju emancipacije žena u Crnoj Gori od samih početaka do današnjih dana“, rekla je Tijana Todorović.
Prema njenim riječima, kroz portretisanje određenih likova, razbijeni su mitovi i ustaljena mišljenja o strogo patrijarhalnoj ženi.
„Knjigu možete posmatrati i kao neku vrstu dokumentarnog filma u kojem se hronološki odvija istorija Crne Gore preko biografija i likova žena, gdje su neke prvi put dobile svoje lice, a koje su oživjele naše ilustratoke na osnovu dostupnih dokumenata i opisa“, ocijenila je Todorović.
Ovaj odabir, prema njemim riječima, predstavlja autorski doprinos u sagledavanju milenijumskog trajanja Crne Gore kroz žensko postojanje i njen nepobitan uticaj na razne istorijske tokove.
„Ovo su primjeri žena koje su gradile svoju državu, životom i radom. Odabrali smo i one žene koje su iz drugih sredina gradile crnogorsko društvo, a tu su i naše Crnogorke koje su svojim talentom i djelovanjem gradile i emancipovale sredine u kojima su živjele. Zastupljene su i žene koje su bile prve u nečemu, ne samo kod nas nego i u svijetu, i mi ih ovom knjigom stavljamo u naš istorijski i kulturni kontekst“, rekla je Olivera Todorović.
Ukazala je da knjiga ima za cilj motivisanje i ohrabrenje savremene žene da slobodno i hrabro nastavi borbu za lični i društveni progres, te da ima svijest o njenom istorijskom kontinuitetu.
„Da konačno kao društvo shvatimo da ništa ne počinje od nas i da imamo na što da se naslonimo i krenemo dalje“, rekla je Olivera Todorović.
Selhanović je govorila o snažnom pečatu minulih vremena na koja se i danas oslanjamo kroz ličnosti i djela mudrih, hrabrih i ponosnih žena.
„Ovaj period po izboru autorki znamenito su obilježili i Jelena Vicković, učiteljica i osnivačica prve pivatne „Ženske škole“, kao i borkinja za slobodu albanskog naroda protiv osmanskog carstva Trinda Ivezan“, rekla je Selhanović.
Pojasnila je značaj heroina koje su živote dale za slobodu i pred neprijetaljima nisu nikada ustuknule. U periodu savremenog doba, prema njenim riječima, biografije govore o prvakinjama.
„Govore o prvoj pjevačici izvorne crnogorske muzike Kseniji Cicvarić, prvoj akademskoj slikarki Kseniji Vujuović-Tošić, prvoj članici CANU-a Olgi Perović, prvakinji crnogorskog narodnog pozorišta Dragici Tomas, prvoj arhitektici Svetlani Kani Radević, prvoj dirigentici Dariniki Matić-Marović, osnivačici Muzičke akademije Jeleni Manji Radulović-Vulić“, istakla je Selhanović i dodala da je vrijedan pogovor napisao Dragan B. Perović.
Miličković je ocijenila da je kreiran nenametljiv, jednostavan, a opet poseban i originalan dizajn koji će čitaocima omogućiti da nesmetano tragaju za ličnostima i događajima od daleke prošlosti do današnjice.
„Interesantno je napomenuti da je usled nedostatka istorijskih podataka, značajan dio ilustracija rađen asocijaativnim postupkom sagledavajući vrijeme, običaje i istorijske prilike u kojima su Kosara, Jakvinta, Jelena, Marija, Jelisaveta živjele i djelovale. Zahtjevno je bilo raditi sa ženama koje su obilježele današnjicu i stilski ih povezati sa ovim iz starih vremena“ rekla je Miličković.
Monografiju sa 67 odabranih žena ilustorovali su Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, Lina Leković, Dejan Batrićević i Mitar Rakčević, a publikacija je prevedena i na enegleski jezik.