Pandemija COVID-19 znači da mnogi od nas ostaju kod kuće i rade manje u smislu društvenih interakcija i vježbanja. Ovo može imati negativan uticaj na vaše fizičko i mentalno zdravlje. U nastavku teksta pročitajte savjete nutricionistkinje Ane Petrović.
#ZENEODUTICAJA: Da li hrana koju unosimo može da utiče na našu psihu i kako?
ANA: Misli i tijelo su neraskidivo povezani. Često u stanjima stresa, dosade i umora, dolazi do kompezovanja nezadovoljstva hranom koje je uglavno praćeno prejedanjem. Dok u slučaju nekih nemilih dogadjaja i velike tuge može doći do gubitka apetita i pojave nekih poremećaja u ishrani. Osjećaj zadovoljstva je trenutak, a osjećaj krivice nakon obroka je mnogo teži i duže traje. Odmor, mir i boravak u prirodi mogu pomoći da pojedinac razmisli bolje o onom što ga muči, sredi misli, izbalansira ishranu i pronađe rješenje problema. Što se tiče ishrane, zdrava hrana neće izliječiti našu psihu ali može olakšati simptome anksioznosti. Savjet je planiranje i organizacija obroka. Smanjiti unos hrane i napitaka bogatih aditivima, emulgatorima, veštačkim zasladjivačima i pojačivačima ukusa. Kofeinske napitke poput kafe i energetskih pića treba ograničiti jer mogu izazvati razdražljivost, nedostatak sna, halucinacije. Koliko god je moguće treba ograničiti ili isključiti unos cigareta, alkohola i ljekova bez recepta. Obroci treba da obiluju vitaminima i vlaknima iz svježeg bobičastog voća i zelenog povrća.
Uzimajući u obzir sve navedeno u našem studiju je prošle godine otvoreno psihološko savjetovalište sa ciljem da stručna osoba može saslušati problem svakog klijenta kako bi što bolje pristupili izradi personalizovanog jelovnika.
Potrebna je stalna edukacija i savjetovanje stanovništva o zdravim navikama putem medija, u školama, zdravstvenim ustanovama, kako bismo bili zdravija nacija.
#ZENEODUTICAJA: Kako se hraniti za vrijeme korone? Kako ishranom možemo ojačati imunitet?
ANA: U ovoj situaciji izazvanoj korona virusom trebalo bi više nego ikada da povedemo računa o ishrani. Ovih dana se mogu čuti oprečna mišljenja po pitanju načina ishrane u vrijeme pandemije. Nisam neko ko diže paniku niti želim da bilo koga dovedem u neprijatnu poziciju tokom ionako teškog perioda kroz koji svi prolazimo. Ne želim da upirem prstom u ljude sa prekomjernom tjelesnom masom ili pak one sa nedovoljnom težinom već želim da ih sve pozovem da rade na svom imunom sistemu, da se zdravo hrane, da vježbaju i ostanu pozitivni. Ne samo zbog aktuelne situacije nego i inače moj savet je da ne treba uvoditi nikakve restriktivne dijete i izgladnjivanje. Ishrana je individualna za svakog od nas, pa samim tim i vrijeme obroka i porcija, zavisi od pola, godina, stanja uhranjenosti, zdravstvenog stanja, aktivnosti pojedinca, želje, cilja i drugih faktora.
Ne treba miješati proteine u obrocima i uz svaki obrok treba pojesti salatu u većoj količini. Od poslednjeg obroka do odlaska u krevet treba da prodje barem dva sata, kako bi se naš organizam pripremio za spavanje. Umjesto slatkiša konzumirati zdrave zamene poput voća, cejlonskog cimeta, domaćeg džema bez šećera, agave, stevije i dr. Preporučujem svakodnevnu upotrebu diuretskih čajeva poput rastavića, peteljki trešnje, djumbira i maslačka. Bavite se sportom koliko ste u mogućnosti, brzi hod, plivanje, vježbe za oblikovanje cijelog tijela, joga, pilates... svako treba da izabere ono što najviše voli.
#ZENEODUTICAJA: Savjeti za trudnice i porodilje. Kako sačuvati organizam od virusa i održati dobro zdravlje?
ANA: Zdrava ishrana trudnica i porodilja, ne razlikuje se puno od svakodnevne pravilne ishrane.Dobro zdravlje se stiče promjenom loših navika u kontinuitetu. Najjači antioksidansi smanjuju štetno djelovanje slobodnih radikala, oštećenje ćelijskih struktura i nastanak raznih infekcija i bolesti kod čovjeka! Neki od njih su likopen iz paradajza, karotenoidi iz bundeve, brokolija, šargarepe, paprike, antocijani iz borovnice, aronije, šljive, polifenoli iz grozđa, kakaoa, zelenog čaja i dr. Omega 3-masne kiseline smanjuju rizik od hroničnih oboljenja, pa preporučujem svakodnevni unos maslinovog ulja, semenki lana, čije. Bijelu ribu poput orade, oslića, pastrmke ili brancina treba jesti 2-3 puta nedeljno. Tanjir treba da bude uvijek pun povrća različitih boja, koje potiče od biljnog pigmenta. Beta glukan sadrže ovsene pahuljice, integralne žitarice i pečurke. Celulozu i pektin, jabuke, maline, pomorandže, kupus, zelena salata, sočivo, grašak, pasulj, krompir.. Svi nutrijenti treba da budu ravnomjerno zastupljeni u ishrani jer imaju zaštitnu, gradivnu i energetsku ulogu! Oligoelemnti su neophodni za ubrzavanje svih hemijskih reakcija u organizmu i održavanje sveukupnog zdravlja.