Fondacija „I ja imam pravo da budem majka" je mjesto gdje se buduće mame, osobe sa problemima neplodnosti, trudnice, porodilje i roditelji mogu obratiti za pomoć. Verujemo da će bitku za potomstvo dobiti i podržavamo ovu inicijativu
Žana Mihaljević je većinu svog života proživjela u svijetu borbe protiv neplodnosti kao pacijentkinja prije svega, a kasnije i kao osnivačica Fondacije „I ja imam pravo da budem majka". Vrijedno radi na tome da obrazovanje, podršku i njegu o poboljšanju plodnosti učinim dostupnim svima. Programe poboljšane plodnosti sprovodi kroz bezbrojna evropska i svjetska klinička istraživanja, saradnju stručnjaka za fertilitet i učešćem pacijenata iz Crne Gore. Fondacija „I ja imam pravo da budem majka" je mjesto gdje se buduće mame, osobe sa problemima neplodnosti, trudnice, porodilje i roditelji mogu obratiti za pomoć. Verujemo da će bitku za potomstvo dobiti i podržavamo ovu inicijativu.
Možete li nam predstaviti Fondaciju „I ja imam pravo da budem majka" koju ste osnovali?
- Fondacija „I ja imam pravo da budem majka" predstavlja ljude koji se u Crnoj Gori bore sa neplodnošću. Prva smo fondacija ovog tipa u Crnoj Gori, osnovana 4. novembra prošle godine sa više od 4.500 članova i registrovanih 100.000 osoba od 15 do 50 godina koji imaju problema sa začećem.
Naša vizija je da u Crnoj Goru svaki par/žena koji se susrijeću sa bilo kakvim oblikom steriliteta, dobiju svu potrebnu psihološku, emocijalnu, materijalnu i zdravstvenu podršku!"
Fondacija ima dosta ciljeva koje treba da ostvari, koje bi stavili na prvom mjestu?
- Prije svega da omogućimo parovima/ženama s problemom steriliteta vantjelesnu oplodnju o trošku Fondu zdravstva Crne Gore, bez ograničenja u broju pokušaja, bez ograničenja životne dobi žene i vantjelesnu oplodnju sa doniranim zamrznutim genetskim materijalom (uvoz/izvoz jajnih ćelija, sperme, embriona), a zatim i ukidanje starosne granice za žene(dosadašnje 44) i procjena po individualnom reproduktivnom potencijalu, bez ograničenja i diskriminacije.
Planirate i pokretanje rada Banke reproduktivnih ćelija i embriona?
Da. To nam je jedan od ciljeva, kako bi parovi i pojedinci mogli da uz kupljeni donirani materijal ostvare trudnoću (uvoz/izvoz). Takođe ćemo se zalagati za mlade ljude koji se kasnije žele ostvariti u ulozi roditelja kao i zamrzavanje geneteskog materijala kod osoba koji su prinuđeni na to zbog bolesti.
U izradi je i besplatna aplikacija „Briga o plodnosti i roditeljstvu u Crnoj Gori"?
- Biće jednostavna, besplatna i dostupna na platformama google play store za sve telefone. Ova zdravstvena aplikacija sadržaće sve potrebne informacije kako doći do što boljih programa i načina liječenja neplodnosti.
Uradili ste i nacrt izmjene Zakona o liječenju neplodnosti za ljudsku reprodukciju?
-Da, nacrt je sačinjen u višemjesečnom napornom radu uz stručnu pomoć i preporuke EU, evropskih udruženja za ljudsku reprodukciju. U saradnji sa potpredsjednicom dr Brankom Bošnjak koja je brižno prišla problemima ljudi koji žele voditi racuna o svojoj plodnosti i pružila pomoć u što bržoj i efikasnijoj izmjeni i primjeni legislative u Crnoj Gori, planirano je organizovanje posebnog tima i Odbora kako bi zajedno sa Skupštinom, Ženskim klubom, svim resornim ministarstvima i odborima, postavile temelje jednog kvalitetnog zakona kojeg Crna Gora može da obezbijedi svojim građanima.
Da li u uslovima pandemije je bila otežana vantjelesna oplodnja i koji su vaši zahtjevi nadležnim vlastima?
- Ljekari navode da VTO postupak može početi već tri do četiri sedmice nakon revakcine. Uticaj pandemije na rad IVF klinika se ogledao u tome što su u trenutku proglašenja pandemije Kovid-19 u Crnoj Gori (17. marta) obustavili primanje novih pacijenata u postupke IVF, a oni pacijenti koji su se već nalazili u postupku, prema preporukama Evropskog udruženja za humanu reprodukciju (ESHRE) imali su mogućnost da završe započeti postupak. Nakon tog prvog talasa u maju su ponovo nastavili sa radom, naravno moralo se sve prilagoditi novonastaloj situaciji. To prilagođavanje odnosilo se na prostor, kadar, pacijente i metode rada. Sve te mjere su omogućile da se smanji rizik od u nošenja virusa u IVF klinike i povećanje bezbjednosti kao i smanjenje rizika obolijevanja. Fondacija je u Nacrt izmjene Zakona o liječenju neplodnosti ART-om uključila oblast "Zaštita ljudi i Odredbe o KOVID-19" upravo zbog velike potrebe zastite stanovnistva i pacijenata jednom dobrom legislativom.
Šta bi ste na kraju poručili građanima i građankama Crne Gore?
Pozivam građane da postavljaju pitanja vezana za ljudsku reprodukciju i liječenje neplodnosti na društvenim mrežama i na broj telefona XXX Fondacije gdje će svjetski tim stručnjaka na čelu sa dr Džihanom Abazovićem odgovarati na njih i pružiti crnogorskom narodu besplatnu pomoć u rješavanju individualnih problema i slučajeva. Briga o potomstvu i dobrobit djece je naš zajednički cilj. Pod sloganom fondacije ,,Zajedno na putu do beba", od septembra pokrećemo i sms donacije parovima i singl osobama kako bi zajedno pružili finansijsku pomoć u liječenju.