Pristupite našem sadržaju koji za Vas pišu žene od uticaja!
Prijavite se besplatno
Fondacija „I ja imam pravo da budem majka" je mjesto gdje se buduće mame, osobe sa problemima neplodnosti, trudnice, porodilje i roditelji mogu obratiti za pomoć. Verujemo da će bitku za potomstvo dobiti i podržavamo ovu inicijativu
Žana Mihaljević je većinu svog života proživjela u svijetu borbe protiv neplodnosti kao pacijentkinja prije svega, a kasnije i kao osnivačica Fondacije „I ja imam pravo da budem majka". Vrijedno radi na tome da obrazovanje, podršku i njegu o poboljšanju plodnosti učinim dostupnim svima. Programe poboljšane plodnosti sprovodi kroz bezbrojna evropska i svjetska klinička istraživanja, saradnju stručnjaka za fertilitet i učešćem pacijenata iz Crne Gore. Fondacija „I ja imam pravo da budem majka" je mjesto gdje se buduće mame, osobe sa problemima neplodnosti, trudnice, porodilje i roditelji mogu obratiti za pomoć. Verujemo da će bitku za potomstvo dobiti i podržavamo ovu inicijativu.
Možete li nam predstaviti Fondaciju „I ja imam pravo da budem majka" koju ste osnovali?
- Fondacija „I ja imam pravo da budem majka" predstavlja ljude koji se u Crnoj Gori bore sa neplodnošću. Prva smo fondacija ovog tipa u Crnoj Gori, osnovana 4. novembra prošle godine sa više od 4.500 članova i registrovanih 100.000 osoba od 15 do 50 godina koji imaju problema sa začećem.
Naša vizija je da u Crnoj Goru svaki par/žena koji se susrijeću sa bilo kakvim oblikom steriliteta, dobiju svu potrebnu psihološku, emocijalnu, materijalnu i zdravstvenu podršku!"
Fondacija ima dosta ciljeva koje treba da ostvari, koje bi stavili na prvom mjestu?
- Prije svega da omogućimo parovima/ženama s problemom steriliteta vantjelesnu oplodnju o trošku Fondu zdravstva Crne Gore, bez ograničenja u broju pokušaja, bez ograničenja životne dobi žene i vantjelesnu oplodnju sa doniranim zamrznutim genetskim materijalom (uvoz/izvoz jajnih ćelija, sperme, embriona), a zatim i ukidanje starosne granice za žene(dosadašnje 44) i procjena po individualnom reproduktivnom potencijalu, bez ograničenja i diskriminacije.
Planirate i pokretanje rada Banke reproduktivnih ćelija i embriona?
Da. To nam je jedan od ciljeva, kako bi parovi i pojedinci mogli da uz kupljeni donirani materijal ostvare trudnoću (uvoz/izvoz). Takođe ćemo se zalagati za mlade ljude koji se kasnije žele ostvariti u ulozi roditelja kao i zamrzavanje geneteskog materijala kod osoba koji su prinuđeni na to zbog bolesti.
U izradi je i besplatna aplikacija „Briga o plodnosti i roditeljstvu u Crnoj Gori"?
- Biće jednostavna, besplatna i dostupna na platformama google play store za sve telefone. Ova zdravstvena aplikacija sadržaće sve potrebne informacije kako doći do što boljih programa i načina liječenja neplodnosti.
Uradili ste i nacrt izmjene Zakona o liječenju neplodnosti za ljudsku reprodukciju?
-Da, nacrt je sačinjen u višemjesečnom napornom radu uz stručnu pomoć i preporuke EU, evropskih udruženja za ljudsku reprodukciju. U saradnji sa potpredsjednicom dr Brankom Bošnjak koja je brižno prišla problemima ljudi koji žele voditi racuna o svojoj plodnosti i pružila pomoć u što bržoj i efikasnijoj izmjeni i primjeni legislative u Crnoj Gori, planirano je organizovanje posebnog tima i Odbora kako bi zajedno sa Skupštinom, Ženskim klubom, svim resornim ministarstvima i odborima, postavile temelje jednog kvalitetnog zakona kojeg Crna Gora može da obezbijedi svojim građanima.
Da li u uslovima pandemije je bila otežana vantjelesna oplodnja i koji su vaši zahtjevi nadležnim vlastima?
- Ljekari navode da VTO postupak može početi već tri do četiri sedmice nakon revakcine. Uticaj pandemije na rad IVF klinika se ogledao u tome što su u trenutku proglašenja pandemije Kovid-19 u Crnoj Gori (17. marta) obustavili primanje novih pacijenata u postupke IVF, a oni pacijenti koji su se već nalazili u postupku, prema preporukama Evropskog udruženja za humanu reprodukciju (ESHRE) imali su mogućnost da završe započeti postupak. Nakon tog prvog talasa u maju su ponovo nastavili sa radom, naravno moralo se sve prilagoditi novonastaloj situaciji. To prilagođavanje odnosilo se na prostor, kadar, pacijente i metode rada. Sve te mjere su omogućile da se smanji rizik od u nošenja virusa u IVF klinike i povećanje bezbjednosti kao i smanjenje rizika obolijevanja. Fondacija je u Nacrt izmjene Zakona o liječenju neplodnosti ART-om uključila oblast "Zaštita ljudi i Odredbe o KOVID-19" upravo zbog velike potrebe zastite stanovnistva i pacijenata jednom dobrom legislativom.
Šta bi ste na kraju poručili građanima i građankama Crne Gore?
Pozivam građane da postavljaju pitanja vezana za ljudsku reprodukciju i liječenje neplodnosti na društvenim mrežama i na broj telefona XXX Fondacije gdje će svjetski tim stručnjaka na čelu sa dr Džihanom Abazovićem odgovarati na njih i pružiti crnogorskom narodu besplatnu pomoć u rješavanju individualnih problema i slučajeva. Briga o potomstvu i dobrobit djece je naš zajednički cilj. Pod sloganom fondacije ,,Zajedno na putu do beba", od septembra pokrećemo i sms donacije parovima i singl osobama kako bi zajedno pružili finansijsku pomoć u liječenju.
