Intervju sa Majom Drakić Grgur, dekankom na Fakultetu za međurodnu ekonomiju, finansije i biznis UDG: Mentorka koja svojom otvorenošću i empatijom podržava studente

Profesorica Drakić Grgur se ističe po svojim akademskim dostignućima, i po svom jedinstvenom pristupu mentorstvu i radu sa studentima. Njeno obrazovanje započelo je u gimnaziji "Slobodan Škerović", kao izvrsna učenica, a kasnije i na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, gdje je bila dobitnica mnogih nagrada i priznanja. Usavršavala se kroz prestižne programe i stipendije, uključujući istraživački rad na George Washington Univerzitetu u SAD-u.

Kroz svoju karijeru, Maja je uvijek naglašavala važnost radoznalosti, inovativnosti i autentičnosti. Njeno iskustvo pokazuje da su ključ uspjeha strast prema poslu i spremnost na kontinuirano učenje i prilagođavanje. Kao mentor, poznata je po svojoj otvorenosti i empatiji prema studentima, pružajući im podršku ne samo u akademskim izazovima, već i u njihovom ličnom razvoju.

"Ne dozvolite sebi da vam okolina guši autentičnost i prepoznatljivost, da vam uspava dječju radoznalost," poručuje profesorica Drakić Grgur mladim ljudima, ističući da je obrazovanje put ka otkrivanju i razvijanju sopstvenih talenata. Njen pristup obrazovanju na Univerzitetu Donja Gorica zasniva se na individualnom pristupu svakom studentu, gdje se svaki student doživljava kao jedinstvena ličnost sa vlastitim potencijalom.

U ovom intervjuu, istražićemo ključne aspekte njenog profesionalnog puta, njene metode rada sa studentima, te viziju za budućnost obrazovanja. Profesorica Maja Drakić Grgur je pravi uzor u akademskoj zajednici, inspiracija za mnoge mlade ljude koji se ugledaju na njen rad i dostignuća.

1. ŽENE OD UTICAJA: Kako biste opisali svoj put do pozicije dekanice Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, Univerziteta Donja Gorica i koji su bili ključni faktori koji su doprinijeli Vašem uspjehu?

MAJA DRAKIĆ GRGUR: Pokušaću da odgovorim kratko, na jedno vrlo zahtjevno pitanje, koje traži mnogo vremena i prostora, posebno ako imate u vidu japansku poslovicu da “obrazovanje djece počinje 100 godina prije njihovog rođenja” koja u mnogim formama postoji i u crnogorskom jeziku i tradiciji.

Nakon završene osnovne škole i Gimnazije “Slobodan Škerović” gdje sam uvijek bila odličan đak, upisala sam Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore i tamo nastavila da budem “odlična”. Bila sam dobitnica diplome “Luča I”, đak generacije, pobjednica školskih i opštinskih takmičenja, nagrada za najbolje đake i studente, Decembarske nagrade “19. decembar” za najbolje studente... Mnogo stipendija, studijskih boravaka u inostranstvu, razmjena… Kroz JFDP (Junior Faculty Development program, finansiran od strane USA State Department) doktorsko istraživanje sam radila na George Washington Univerzitetu u USA tokom 2004. i 2005, potom radila u Mercatus istraživačkom centru George Mason Univerziteta. Nakon povratka u Crnu Goru odbranila sam doktorat i dobila akademsko zvanje docenta sa 27 godina… Međutim, ne navodim sve ovo da bih istakla značaj tog svog “odličnog” uspjeha u školi za kasniji profesionalni i životni uspjeh… Upravo suprotno… Sindrom “odličnog đaka” vrlo često uspava ljude… Sputa ih… U jednom trenutku misle da mogu žive od svoje “slave” i zasluga… I moje životno iskustvo pokazuje upravo to… Da su mnogi moji vršnjaci, “odlični đaci”, negdje zastali… Istinski “odlični đaci” u vrijeme odrastanja generacija rođenih kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih godina su imali znanje, koje je u to vrijeme još uvijek bilo važno. Najpoželjniji posao poslije studija ste mogli dobiti na osnovu “prosjeka”, nerijetko u državnoj upravi i veliki broj je ostao tamo gdje je i počeo… Naravno, svako ima svoju percepciju uspjeha…

Ono što sam oduvijek smatrala mnogo značajnijim za kasnije uspjehe leži upravo u činjenici da ja nikada nijesam bila “klasični odličan đak”, štreber… Uvijek sam, najblaže rečeno, bila nestašna, sklona buntovništvu, zainteresovana za mnoge stvari koje nijesu imale veze sa školom, aktivna u nebrojeno mnogo “vannastavnih aktivnosti”… O tome mogu posvjedočiti i mnogi moji prijatelji, poznanici, a bogami i nastavnici i profesori koji su mi predavali… Vjerujem da sam bila takva, ne samo zbog karaktera, već i zbog svog vaspitanja, zbog onoga što nosite iz porodice. Moji roditelji i njihovi roditelji su uvijek sestru, brata i mene učili odgovornosti i radnim navikama, prije svega svojim primjerom. Ja sam imala privilegiju da u ranom djetinjstvu, a bogami i kasnije, odrastam uz đeda i babu, da puno vremena provodim u prirodi. Iako su živjeli u gradu, period od marta do kraja oktobra (kasnije ljetnje raspuste) sam provodila u njihovoj vikendici… Otkad znam za sebe uz đeda sam radila stvari i razvijala interesovanja koja nijesu bila svojstvena djeci mog uzrasta – od različitih poslova u vinogradu i voćnjaku, koje je on sa ljubavlju podizao, lova, svih “majstorija” koje možete zamisliti. Ne znam da li su moji roditelji baš uvijek bili srećni sa tim (npr. što se ja igram čekićem, testerom i pravim krevet za lutke), ali su takve stvari u meni držale budnom dječju radoznalost, koju je formalni školski sistem (možda ću biti gruba) “ubijao”… Ta radoznalost, potreba da stvari nikad ne prihvatam onako “kako su mi servirane”, da “istražujem” je vjerovatno značajno doprinijela mojim kasnijim životnim izborima, odlukama i uspjesima…

Na Ekonomskom fakultetu sam, kao studentkinja, dobila priliku da počnem da radim sa profesorom Vukotićem, osnivačem i Rektorom Univerziteta Donja Gorica, Profesorom, jedinim kojeg oslovljavam sa velikim P. Profesor je ne samo u formalnom smislu moj mentor, više od 20 godina. Priča kako smo počeli saradnju je neobična. Kao studentkinju, tada četvrte godine, pozvao me je nakon nastave na razgovor. Njegov kabinetu je tada, danas još više, vrvio od knjiga… Hiljade knjiga… Tokom tog razgovora ja sam ljubopitljivo listala i prevrtala knjige po njegovom stolu. To sam radila nesvjesno… Kasnije mi Profesor rekao da je upravo ta radoznalost bila razlog da mi ponudi priliku da sarađujemo. Tokom tog razgovora pozvao me je da pomognem njegovim tadašnjim saradnicima koji su za vikend “sređivali kancelarije”. Nesvjesna da je to “test” (otkrio mi je to nakon više godina) te subote je počela naša saradnja. Njegovo mentorstvo me je umnogome oblikovalo, ne samo profesionalno, nego i životno; kroz podršku i kritiku, inspiraciju i buđenje, stalno podizanje ljestvice u svemu što smo radimi…

Iz ovoga proizilaze neke važne odrednice individualnog uspjeha. Smatram da uvijek morate biti budni da biste prepoznali priliku – nemojte ih propuštati! Isto tako, uvijek morate biti zahvalni svim ljudima koji su na bilo koji način doprinijeli Vašem uspjehu u životu ili poslu.

2. ŽENE OD UTICAJA: Kako biste opisali svoj pristup radu sa studentima i zašto uživate u tome?

MAJA DRAKIĆ GRGUR: Ovo je vjerovatno bolje pitanje za moje studente, ali pokušaću da odgovorim iz svog ugla uz napomenu da odgovor zahtijeva i široku i duboku raspravu, ali da probam da sažmem…

Prvo, ono što je nužno ukoliko želite da radite neki posao uspješno, posebno u oblasti obrazovanja na svim nivoima – morate voljeti taj posao, osjećati strast prema njemu... Vi kroz svoj posao na univerzitetu, direktno i indirektno, utičete na profesionalno, ali i lično oblikovanje mladih ljudi, a to znači da uvijek morate imati na umu činjenicu da Vas studenti doživljavaju kao uzor. Ukoliko jedno pričate, a drugo radite, oni će to odmah prozreti. Morate biti posvećeni, uvijek davati svoj maksimum. Studenti nepogrješivo prepoznaju ako doživljavate posao kao rutinu… A i mnogi drugi…

Odnos sa studentima, a to jeste jedna od važnih odrednica jedinstvenog modela studija koji razvijamo na Univerzitetu Donja Gorica, uvijek počiva na profesionalizmu. Kroz profesionalan odnos sa studentima pokušavamo razvijati profesionalizam naših studenata. Na praktičnom nivou to je – postavljanje pravila koja su jasna i dostupna svima i njihovo strogo poštovanje. Profesionalizam, kroz poštovanje pravila i rokova, čini važnu odrednica uspjeha u savremenom profesionalnom globalnom okruženju, a misija UDG je da obrazujemo odgovorne građane globalnog svijeta. Ako student kroz aktivnosti na predmetima tokom studija nauči da je važno poštovati postavljena pravila i rokove, shvati da nepoštovanje pravila i rokova povlači određene posljedice, onda će se tih principa držati i u budućem profesionalnom životu.

Studenti koji dolaze iz našeg školskog sistema vrlo često na početku ovo shvataju kao “diktaturu pravila” i vrlo rigidno postavljen sistem. Vremenom sami uviđaju značaj ovog pristupa, posebno nekoliko godina nakon diplomiranja.

Lično sam uvijek otvorena da porazgovaram sa studentima, ali i sve moje kolege. Mladi ljudi se, posebno ukoliko dođu da studiraju u novi grad, ukoliko se osamostaljuju suočavaju sa brojnim izazovima. Ti izazovi nijesu uvijek vezani za njihove obavezame u nastavi. Tim mladim ljudima je nekad dovoljan i kratak razgovor kao podstrek da nastave, kratka poruka koja će ih ohrabriti da savladaju neki izazov sa kojim se suočavaju. Nekada primijetite u pogledu studenta ili nekim aktivnostima da se suočavaju sa izazovom. U takvim situacijama ih uvijek pozovemo na razgovor. To je naš pristup, to je model studija UDG-a – student nije samo broj indeksa, kako sam se ja često osjećala tokom studija ne samo u Crnoj Gori, nego i tokom boravaka u inostranstvu. Student je jedinstvena, autentična ličnost koja na studijama treba da razvija svoj potencijal…

Administrativni zahtjevi prilikom akreditacije studijskih programa vrlo često traže da svi profesori i saradnici formalno istaknu u nastavnim programima za pojedine discipline vrijeme konsultacija sa studentima: konsultacije se održavaju “tog i tog dana, od-do”…

To je nešto što je suštinski potpuno nevažno – od krucijalne je važnosti za individualni razvoj studenta, za razvoj Bića studenta (što je opet jedan od ciljeva modela studija na UDG-u) da nastavnik i saradnik uvijek mora istinski otvoren za razgovor sa studentom. Ja zaista uvijek jesam spremna da porazgovaram, da ih saslušam, razumijem i da pokušam da im pomognem da nađu najbolje rješenje na bazi poštovanja pravila. Čini mi se da studenti to prepoznaju i cijene i tokom, a možda mnogo više nakon studija …

3. ŽENE OD UTICAJA: Kako ste se opredijelili za rad sa studentima I koja su Vas iskustva motivisala da se posvetite obrazovanju i mentorstvu mladih?

MAJA DRAKIĆ GRUGR: Ja sam tokom odrastanja sebe vidjela kao budućeg ljekara. Splet životnih okolnosti učinio je da promijenim odluku o studijama, neposredno prije upisa. Danas vjerujem da je to bila jedna od najboljih odluka u mom životu. Ono što jesam danas predstavlja nenamjeravanje posljedice te odluke. Uvijek živimo u posljedicama naših prethodnih odluka…

U momentu kad sam odlučila da upišem Ekonomski fakultet, mislila sam da je to privremeno rješenje i da ću odustati od studija. Iskreno, tada nijesam ni znala šta upisujem. Nijesam znala šta je ekonomija. Već sam rekla da je odluka o upisu bila rezultat, u tom momentu, ne baš srećnog spleta životnih okolnosti u kojima sam se našla. Uvijek se sjetim tog osjećaja, kada razgovaram sa maturantima… Odluka koju donose nije laka, ali smatram da je važno da tu odluku donesu sami, uzimajući u obzir mišljenja onih do kojih im je stalo. Oni će živjeti u posljedicama te svoje odluke, baš kao što i ja danas živim… Osoba koja je u velikoj mjeri zaslužna što sam danas ja baš ja, moj đed je “navijao” za pravo, ali nikada to nije želio da nametne kao moju odluku.

Svima koji su me znali ekonomija je izgledala kao čudan izbor. Bila je čudna jer sam tokom svog osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja imala afinitete prema prirodnim naukama, književnosti, umjetnosti i mogla sam sebe zamisliti u svakoj od tih oblasti… Nijesam sebe vidjela kao budućeg ekonomistu. Sad se sjetih i komentara profesora iz Gimnazije…

Neočekivano sam došla na Ekonomski fakultet, ali sam se tokom studija “zaljubila” u ekonomiju, međutim i dalje nijesam sebe vidjela u ovome što sada radim. Nijesam vidjela sebe u obrazovanju. U mojim očima posao učitelja, nastavnika, profesora nosi ogromnu odgovornost i nijesam bila svjesna da ću ja tu odgovornost biti spremna da nosim…

Sreća ili iskorištena prilika da radim sa profesorom Vukotićem, koji je svojim načinom rada bio uzor nama mlađima, me je je postepeno, evolutivno oblikovao u profesionalnom smislu. I sada sam tu gdje jesam, svjesna da biti dio jednog vizionarskog projekta kakav je UDG od samog početka, privilegija, ali i velika odgovornost koja traži stalno ulaganje, posvećenost i rad.

"Prepoznatljiv lider je sposoban da jasno i efikasno komunicira, jer na taj način efikasno prenosi svoju viziju, vrijednosti i ciljeve i tako usmjerava tim. Lidera uvijek krasi posvećenost - prisustvo i dostupnost članovima tima, ne samo u fizičkom, već i mentalnom i emocionalnom smislu. Lideri su uvijek dosljedni u svojim postupcima i odlukama, i na tome grade povjerenje članova tima; a kroz svoje aktivno angažovanje dobijaju poštovanje ostalih članova tima."

4. ŽENE OD UTICAJA: Koje su najveće promjene u obrazovnom sistemu i potrebama studenata koje primjećujete danas u poređenju sa prethodnim godinama? Kako ocjenjujete trenutno stanje crnogorskog društva, posebno u kontekstu obrazovanja i razvoja mladih kadrova? Koje su incijavitive ili programi koje Univerzitet sprovodi kako bi podržao mlade lidere i osnažio ih u akademskim i profesionalnim sferama? Kako se nosite sa izazovima i promjenama u oblasti obrazovanja? I kako UDG prilagođava svoje programe kako bi odgovorio na savremene potrebe tržišta rada?

MAJA DRAKIĆ GRGUR: Živimo u svijetu brzih, ali sveobuhvatnih i korijenitih promjena. Promjene u tehnologiji nužno uslovljavaju velike promjene u društvu. Obrazovni sistem je jedan od ugaonih temelja svakog društva, ali brzina promjena u obrazovnom sistemu, nažalost ne prati promjene u svijetu oko nas. Klasični model univerziteta, model u kome je cilj visokog obrazovanja bio usmjeren na sticanje znanja je i dalje dominantan.

To je model u kome je zadatak studenta da uči, da memoriše, da “prikuplja i skladišti” informacije iz napisanih knjiga. Nekada, ako ste za nekog đaka ili studenta rekli “ona (ili on) je živa enciklopedija”, to je bio najveći kompliment koji možete dobiti. Informacije o nečemu – odgovor na pitanje “Šta?” i “Kako?” bile su zapisane u knjigama, i oni koji su imali informacije iz tih knjiga, oni koji su znali su bili cijenjeni, smatrali su se obrazovanima, uspješnima… Smatrani su “pametnima”…

Brzi razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija krajem 20, a posebno tokom 21. vijeka je učinio da znanje postaje dostupno svima u svakom momentu. Prvo, pretraživači poput Google, Bing-a, Yahoo-a i mnogih drugih, a danas razvoj alatki vještačke inteligencije, postali su dio našeg života. Sve ove aplikacije omogućavaju nam da za par sekundi dobijemo informacije o onome što nas zanima, iz bilo koje oblasti. Odgovori na pitanja “Šta je to?”, “Kako da napravim ovo?”, “Kako da uradim ono?” se mogu dobiti sa našeg “pametnog telefona”…

Nažalost, univerziteti su kao institucije prilično otporni i rezistentni na promjene. Univerziteti najčešće nijesu mijenjali svoj obrazovni model ili makar ne onoliko brzo, koliko su brze tehnološke promjene. Stoga je danas i dalje dominantan klasični model univerziteta, koji i dalje cilj studija vidi u znanju. Međutim u današnjem svijetu razvoja i dominacije vještačke inteligencije ovaj model univerziteta je veoma ugrožen. Ugrožen je njegov opstanak, jer kadrovi koje takvi univerziteti obrazuju ne mogu da odgovore na izazove i potrebe savremenog globalnog tržišta…

Današnji svijet traži, ne više puko znanje, već nešto drugo… Znanje je u “pametnim” uređajima, znanje reprodukuju alatke vještačke inteligencije. Čovjek, pojedinac mora da se obrazuje tako da to znanje umije da upotrijebi za rješavanje nekog konkretnog problema u ambijentu u kome živi, odnosno sredini i trenutku u kome se taj problem rješava.

To zahtijeva potpuno novi model studija. Mi takav model razvijamo od nastanka, od 2007. godine kada smo počeli sa realizacijom prva dva studijska programa UDG - na Fakultetu za međunarodnu ekonomiju i biznis i Fakultetu pravnih nauka. Prvu generaciju UDG-a simbolično vežemo za šest jedinica – 111+111 studenata, zbog čega je dodjela diploma studentima UDG uvijek 11.11. u 11 sati.

UDG model studija je sadržan u “Profesorovoj jednačini” čiji je autor profesor Vukotić, osnivač i Rektor UDG. Naš model studija se može predstaviti kroz S = z ∙i2, jednačinu koja podsjeća i jeste utemeljena na čuvenoj Ajnštajnovoj jednačini E = m∙c2. Ajnštajn je kroz ovu jednačinu tražio odgovor na pitanje kako se masa pretvara u energiju. Slijedeći tu putanju, UDG model studija se najjednostavnije može objasniti na sljedeći način: kako se znanje studenta konvertuje u njegovu sposobnost, sposobnost studenta da odgovori na sve izazove savremenog tržišta i rješava probleme u ambijentu brzih promjena u kome živimo. Najjednostavnije objašnjenje modela studija na UDG-u je da se z – znanje se preko i – intenziteta života konvertuje u S - sposobnost studenta. Studije nijesu usmjerene samo na sticanje znanja, kao u modelu klasičnog univerziteta nego na aktivnosti (intenzitet života) kojima se to stečeno znanje konvertuje u sposobnost studenta. UDG model studija nije usmjeren na količinu znanja koju student ili studentkinja „ima“, koja je skladištena, već na razvoj Bića studenta, na gradnju Bića studenta, na razvijanju Bića studenta, na sposobnostima studenta… U cjelovitom obrazovnom procesu primarno je Biće studenta, a ne znanje studenta.

Ovaj model ne implicira da znanje, shvaćeno kao memorisanje, skladištenje informacija (odgovor na pitanje „Šta?“, „Kako?“…) nije važno, ali je danas, u vrijeme vještačke inteligencije, znanje veoma lako dostupno. Da biste osposobili studenta, da biste to njegovo znanje konvertovali u sposobnost da odgovori na izazov, riješi problem, da se – ne prilagođava promjenama, već ih presrijeće – tokom studija pažnja mora biti usmjerena na intenzitet života. Šta to praktično znači? Kako se to sprovodi u djelo kroz nastavne i istraživačke procese?

Intenzitet života studenta tokom studija predstavlja brojne aktivnosti koje su dio nastavno-istaživačkog procesa na UDG. To su brojni individualni i grupni istraživački projekti, koji su redovan dio aktivnosti na brojnim disciplinama, ali i van njih. Studenti tokom studija vode aktivan studentski život i angažovani su u okviru studentskih organizacija uz svesrdnu podršku Univerziteta, vode aktivan sportski život. Učesnici su ili organizatori brojnih događaja na UDG: studentskih tribina, radionica, konferencija, seminara, okruglih stolova, izložbi, aktivni volonteri, učesnici i organizatori brojnih humanitarnih aktivnosti. Studentski biznis centar pruža mogućnost svim zainteresovanim kolegama da rade honorarne poslove tokom studija. Studenti se podstiču da ljeta provode radeći u inostranstvu u okviru Work i Travel programa, u SAD, i u drugim zeljmama koje nude slične programe. Nastava je prilagođena tome, jer studenti imaju mogućnost da polože sve ispite do kraja maja mjeseca, a za studente koji su radno angažovani tokom ljeta kroz ovakve programe organizuje se jedan ispitni rok u oktobru. Ovo je podsticaj da student tokom studija stiče radno iskustvo, da uči jezik, da upoznaje novu kulturu, da gradi svoje komunikacione sposobnosti i snalazi se u novom okruženju. Sve je ovo doprinos izgradnji karaktera i Bića studenta, što je u skladu sa osnovnim vizijom i ciljevima studija na UDG-u. Naši studenti su često učesnici brojnih ljetnjih i zimskih škola, u Crnoj Gori, regionu ili inostranstvu, a vrlo često organizatori sličnih aktivnosti čiji su polaznici srednjoškolci. Studenti su aktivni članovi timova na svim naučno-istraživačkim i drugim projektima koji se realizuju na UDG-u

Jedan od projekata po kojima UDG postaje jedinstven i prepoznatljiv je projekat “Ideje i karakter” koji se organizuje u šest ciklusa, tokom šest semestara osnovnih studija. Članovi grupa koji dobiju zajednički projektni zadatak se biraju principom slučajnog uzorka sa svih fakulteta UDG čime se simulira situacija u kojoj će se veliki broj studenata naći tokom ili nakon studija – radite u novom okruženju, ne poznajete dobro ljude sa kojima sarađujete, ali imate isti cilj – da uspješno riješite projektni zadatak. To je aktivnost koju i sami studenti ističu kao jedno od najdragocjenijih iskustava koje stiču tokom studija. Da biste bili uspješni i pobijedili u takmičenju studentskih timova morate da gradite komunikacione vještine, da učite da pregovarate, da zanemarite lične razlike i radite na ostvarenju zajedničkog cilja… Svakako, tu su i individualni i grupni projekti koji se realizuju u okviru aktivnosti na različitim disciplinama, učešće studenata u naučno-istraživačkim i drugim projektima koji se realizuju na UDG. Svaki od ovih projekata je prilika da student kroz praktične aktivnosti gradi svoje Biće, razvija svoje sposobnosti. Time razvija svoje komunikacione i prezentacione vještine, sposobnost istraživanja, razvija svoju socijalnu i emocionalnu inteligenciju, gradi ono što su tzv. „soft skills“ o čijem značaju se vrlo često govori….

Sve ove aktivnosti usmjerene i fokusirne na studenta kao individuu, uvažavanje njegove ličnosti i karaktera i buđenje svijesti studenta da je ulaganje u njegovo znanje, vještine i budući lični i profesionalni razvoj najisplativija investicija na globalnom tržištu. U tom smislu jako je važan mentorski rad i mogućnost studenta da ukoliko ima pitanja, dilema, nedoumica da ima mogućnost da dstupi u kontakt i dobije pravi savjet. Sve to doprinosi izgradnji karaktera. Kroz interaktivne metode i kroz intenzivne aktivnosti student se motivišu da preuzimaju odgovornost. Da uočavaju probleme i rješenja u svijetu oko sebe.

Ovo su samo neke od sastavnica nastavno-istraživačkog procesa na UDG-u.

Razvoj modela studija i njegovo unapređenje je predmet kontinuiranih i vrlo intenzivnih diskusija, rasprava, sastanaka svih saradnika, profesora, studenata na UDG. Zaista smo istinski povećeni unapređenju nastave, inovacijama, unapređenju istraživanja, indidualnom razvoju svakog studenta, saradnika i profesora na UDG-u. To traži jako puno vremena i energije, ali je jedini način da ostanete prepoznatljivi i uspješni na globalnom tržištu danas. Ovakav pristup svemu što radimo i naš inovativni model studija prepoznali su i brojni međunarodni partneri UDG-a.

UDG je strateški partner Arizona State University, koji je prema US News and World Report rangiran kao najinovativniji univerzitet u SAD-u u posljednjih devet uzastopnih godina i jedan od najprestižnijih svjetskih univerziteta prema Times Higher Education. Dio smo Cintana Alliance koju je pokrenuo Arizona State University. To je globalna mreža ambicioznih univerziteta koji rade zajedno na razvoju visokokvalitetnih akademskih programa. Ovo partnerstvo značajno unaprjeđuje kvalitet visokog obrazovanja i mogućnosti koje će se otvoriti za mlade ljude iz cijelog regiona, ne samo iz Crne Gore, kroz mogućnost učešća u programima razmjene, istraživačkim projektima, i mogućnost sticanja dvojnih diploma koja je već otvorena za studente UDG-a.

Pored toga, imamo razvijenu saradnju sa brojnim partnerima iz akademske zajednice Kine, kroz direktnu saradnju sa univerzitetima iz svih djelova Kine i članstvo u ANSO (Alijansa međunarodnih naučnih institucija, koju je osnovala Kineska akademija nauka). ANSO ima za cilj unapređenje naučne i tehnološke saradnje, podsticanje inovacija, razmjenu naučnih istraživanja i usavršavanje naučnika iz zemalja uključenih u Inicijativu Pojas i put. ANSO uglavnom okuplja nacionalne akademije nauka, naučne organizacije, istraživačke institute, ali i nekoliko univerziteta među kojima je UDG. Kroz ove programe saradnje veliki broj studenata, saradnika i nastavnika je dobio priliku da studira i boravi na univerzitetima u Kini. Trenutno je grupa od 30-ak UDG u Pekingu, na nekoliko programa ljetnje škole Beijing Institute of Technology.

Naravno, vrlo je aktivna saradnja sa više od 100 evropskih univerziteta bilo kroz realizaciju zajedničkih projekata, programe razmjene i kreditne mobilnosti ili bilateralne ugovore o saradnji. Brojni studenti, saradnici i profesori su kroz ova partnerstva dobili priliku da studiraju, borave i rade u partnerskim institucijama.

Svi programi razmjene su rezultat otvorenosti, kao jedne od ključnih odrednica razvoja Univerziteta Donja Gorica.

5. ŽENE OD UTICAJA: Kako vidite ulogu lidera u današnjem društvu, i koji su ključni atributi potrebni za uspješno liderstvo u savremenom kontekstu? Koje su po Vašem mišljenju neophodne karakteristike za razvoj liderstva kod mladih ljudi, posebno studenata? Koje preporuke biste dali mladima koji žele da postanu lideri u svojim oblastima i profesijama?

MAJA DRAKIĆ GRGUR: Već sam istakla nekoliko puta da je klasični model obrazovanja, koji je i dalje dominantan, ne samo u Crnoj Gori, usmjeren na povećanje kvantuma znanja. Takav obrazovni model, osim što onemogućava razvoj sposobnosti studenata, uniformiše i stavlja mlade u kalupe koji su društveno prihvatljivi.

Ne samo u Crnoj Gori i na Balkanu, nije baš poželjno biti drugačiji, biti radoznao, biti različit; nije poželjno postavljati pitanja, istraživati; nije poželjno imati svoje mišljenje, koje nije u skladu sa mišljenjem većine; nije poželjno biti prepoznatljiv i autentičan… Upravo suprotno, vrlo često je ta drugojakost predmet osude, kažnjavanja… Ako imate takav obrazovni sistem, onda teško da možemo govoriti o razvoju liderskih osobina kod pojedinca.

Na drugoj strani mnogo se govori o značaju liderstva, organizuju se mnogi seminari koji su usmjereni na razvoj liderstva, liderstvo je vrlo popularna tema… Na jednoj strani, kroz obrazovni sistem način na koji djeca rade i razmišljaju se pokušava staviti “u kalup” i uniformisati, čak i kroz “propisivanje poželjnog načina na koji treba da formulišu odgovor na pitanje u školi” (sjetite se onog: “odgovarajte punom rečenicom”…)… Na drugoj strani, kroz seminare, obuke, radionice pokušavate istu tu djecu učiniti liderima… Da li je ovo apsurd? Da li je kontradiktorno i licemjerno?

Ovdje ne govorim o vječitoj dilemi da li se lider rađa ili gradi ii neću se osvrtati na “udžbeničke” karakteristike lidera, jer o tome slušamo svakodnevno. Ono što je, po mom shvatanju, temeljna odrednica lidera jeste prepoznatljivost, jedinstvenost i autentičnost. A upravo se ta prepoznatljivost, jedinstvenost i autentičnost guši kroz dominantni obrazovni model.

Prepoznatljiv lider je sposoban da jasno i efikasno komunicira, jer na taj način efikasno prenosi svoju viziju, vrijednosti i ciljeve i tako usmjerava tim. Lidera uvijek krasi posvećenost - prisustvo i dostupnost članovima tima, ne samo u fizičkom, već i mentalnom i emocionalnom smislu. Lideri su uvijek dosljedni u svojim postupcima i odlukama, i na tome grade povjerenje članova tima; a kroz svoje aktivno angažovanje dobijaju poštovanje ostalih članova tima.

Lider, ako želi to biti, mora biti vjerodostojan i iskren. Autentični lideri su oni koji se ponašaju u skladu sa vrijednostima i vjerovanjima koje promovišu, i ne boje se da to pokažu. Lider uvijek govori istinu i transparentan je u komunikaciji. On ne manipuliše informacijama. Lider je osoba od integriteta. Poštovanje etičkih principa i održavanje integriteta u svim situacijama je ključno za autentičnost. Lideri sa integritetom su pouzdani i postaju uzor za druge.

Autentični lideri su samopouzdani. Oni vjeruju u svoje sposobnosti i odluke, ali su takođe spremni da priznaju svoje greške i uče iz njih. Autentični lideri shodno tome, podstiču samopouzdanje članova tima, i prihvataju učenje procesom pokušaja i grešaka. A autentičnost lidera se gradi kroz empatiju – razumijevanje i saosjećanje, i dosljednost u vrijednostima i principima koje promovišu, bez obzira na pritiske i izasove.

Sve su ovo sposobnosti koje mi pokušavamo da razvijamo kroz UDG model studija S=z·i2. Sve praktične aktivnosti koje se provode u okviru nastavno-istraživačkih procesa na UDG upravo jesu usmjerene ka razvoju liderskih osobina svakog našeg studenta.

Umjesto “stavljanja u kalupe” kojem su uglavnom bili izloženi tokom svog dosadašnjeg obrazovanja, studije na UDG su usmjerene na razvoj prepoznatljivosti Bića svakog pojedinačnog studenta.

Oni koji su isti kao i svi ostali ne mogu biti lideri, zar ne?!

Ovdje želim da istaknem i praktičan doprinos UDG razvoju liderstva kroz svesrdnu podršku, kako institucionalnu, tako i individualnu (svih saradnika i profesora), realizaciji studentskih inicijativa i projekata. Ne želim da nabrajam sve studentske organizacije na UDG, ali ih mi posmatramo kroz dvije mreže studentskih institucija UDG - Studentski univerzitet i Preduzetnička mreža UDG.

Njihove tekuće aktivnosti odnose se na organizovanje nekih ranije spomenutih aktivnosti: brojnih tribina za studente, preduzetničkih, sportskih i drugih; teambuilding aktivnosti, koordinaciju, podršku i podsticanje studenata za učešće na Summer Work&Travel programu; programe obuka za studente na različite teme; obezbjeđivanje honorarnih poslova za studente putem mreže partnerskih kompanija; organizaciju studentskih događaja, ekskurzija i aktivnosti. Sem njih tu su i tradicionalni projekti i aktivnosti, po po kojima je UDG prepoznatljiv ne samo u regionu već i globalno. Najvažniji među njima su:

· Projekat učenička kompanija - organizacija Junior Achievement Montenegro, koja je dio Junior Achievemen Worldwide mreže preuzela je medjunarodnu Junior Achievement metodologiju kojom sprovodi realizaciju programa Student company u srednjim školama u Crnoj Gori;

· GEN-E – UDG studentska organizacija omogućava učešće dva tima iz Crne Gore (jedan univerzitetski i jedan srednjoškolski) na najvećem festival preduzetništva u Evropi u kojem učestvuju timovi iz preko 60 zemalja svijeta.

· Festival preduzetništva, inovacija i istraživanja - obuhvata sajam učeničkih kompanija za srednjoškolce, na kojem se predstavlja njihov polugodišnji istraživački rad i Berzu preduzetničkih ideja. Berza preduzetničih ideja je događaj sa 14 godina tradicije i pokrenut je od studenata prve generacije studenata Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis. Na Berzi mladi ljudi, srednjoškolci i studenti sa svih strana svijeta dobijaju priliku da predstave svoje biznis ideje predstavnicima poslovne zajednice, koji po principu aukcije nagrađuju biznis ideje. Drugim riječima, predstavnici kompanija koji su zainteresovani za realizaciju neke biznis ideje “kupuju” pravo da sa njenim autorima i nosiocima pregovaraju od mogućnosti realizacije. Neke od biznis ideja prezentiranih na Berzi tokom prethodnih 14 godina postojanja ovog događaja su realizovane i sada su vrlo uspješne kompanije, koje nagrađuju nove biznis ideje;

· Međunarodni preduzetnički vikend - projekat u okviru kojeg se organizuje takmičenje "Poslovni izazov Crne Gore" na kojem oko 150 srednjoškolaca predstavlja svoje inovacije i istraživanja iz oblasti kulture čitanja i mentalnog zdravlja;

· Regionalna konferencija za nastavnike srednjih škola - konferencija koja okuplja nastavnike iz svih regionalnih zemalja u cilju rasprave o budućnosti obrazovanja u dobi intenzivnih tehnoloških promjena;

· Crnogorski Hunt na talente - Projekat koji spaja studente i kompanije iz Crne Gore kroz case study koji studenti rješavaju uz mentorstvo menadžera 11 malih preduzeća, a najboljih 30 učesnika su dobili mogućnosti obavljanja prakse i zaposlenja u kompanijama;

Upravo ovakve aktivnosti su usmjerene gradnji budućih lidera, kako onih koji su organizatori događaja (studenti), nego i učesnika koji se takmiče (srednjoškolci i studenti iz Crne Gore, regiona i svijeta).

6. ŽENE OD UTICAJA: Kako se Univerzitet Donja Gorica bavi pitanjem rodne ravnopravnosti i podržava li aktivno uključivanje žena u visoko obrazovanje i liderstvo? Kako vidite odnos između muskaraca I žena u akademskom i profesionalnom okruženju i kako se može unaprijediti ravnoteža između njih?

MAJA DRAKIĆ GRGUR: Pitanje rodne ravnopravnosti, vrlo aktuelno, ne samo danas je pitanje koje je duboko vezano sa nečim što stičemo kroz najranije djetinjstvo i odrastanje, primarno u porodici. Način na koji smo vaspitavani i vrijednosti koje usvajamo kroz odrastanje imaju veliki uticaj na naše stavove prema ulozi koju žene i muškarci treba da imaju u društvu. Stoga sam izuzetno zahvalna svojoj porodici što su uvijek imali ista očekivanja od mene, moje sestre i mog brata, što možda nije tipično za Crnu Goru.

Ja ne mogu reći da sam se tokom svog odrastanja i profesionalne karijere mnogo suočavala sa stereotipima ili se osjećala uskraćenom u karijeri jer sam žena. To svakako ne znači da se nijesam suočavala sa izazovima usklađivanja privatnog i poslovnog života. Ipak vjerujem da je to nešto sa čim se suočava svaki odgovorni pojedinac, bez obzira na pol. Mišljenja sam da uspjeh svakog pojedinca zavisi od posvećenosti i spremnosti na naporan rad, bez obzira na to da li ste žena ili muškarac.

Vjerujem da rušenje stereotipa o tradicionalnim ulogama žena i muškaraca u društvu nije direktno povezano sa određenom oblašću ili poslom. Istraživanja pokazuju da postoji jaz, a današnji pristup rješavanju ovih problema najčešće se svodi na afirmativne akcije za povećanje zastupljenosti žena u određenim oblastima ili profesijama, poput kvota za zapošljavanje ili napredovanje žena. Iako su ove aktivnosti prisutne širom svijeta, pitanje je koliko one zaista daju rezultata.

Lično smatram da je važnije raditi na promjeni pristupa, odnosno dati jednake šanse svima, bez obzira na pol. Promjena stereotipa i predrasuda je dugoročan proces, ali vjerujem da su dugoročni efekti bolji od jednostavnog definiranja kvota. Svakom pojedincu treba omogućiti da izabere svoj profesionalni put.

UDG je možda jedinstvena institucija u kojoj, kad pogledate rodnu strukturu timova koji upravljaju fakultetima, dominiraju žene. Na velikom broju Fakulteta u okviru Univerziteta Donja Gorica, dekanice su žene. Međutim, ta činjenica sama po sebi ne govori puno. Ono što treba da pošalje snažnu poruku našem društvu jeste činjenica da je svaka od njih, na poziciju dekanice izabrana zahvaljujući svojim rezultatima, a ne zbog kvota za rodnu ravnopravnost. To su žene koje su svojim radom, posvećenošću i zalaganjem, autentičnošću i ulaganjem u sebe srušile stereotipe. Ovo smatram vrlo važnom porukom našem društvu.

Edukacijom, osvješćivanjem i promovisanjem drugačijih vrijednosti treba razvijati pristup koji omogućava svakom pojedincu da bude uspješan u oblastima u kojima vidi sebe. To je pristup koji nastojimo razvijati na Univerzitetu Donja Gorica (UDG). Ako ste spremni marljivo raditi, istraživati i učiti kroz iskustvo, biti odgovorni i posvećeni, pratiti okruženje i svijet oko sebe, prepoznaćete probleme i biti spremni da se suočite se s njima. Takav pristup vodi ka uspjehu, bez obzira na posao kojim se bavite i bez obzira na pol.

Današnje obrazovane, uspješne žene koje su liderke u različitim oblastima u Crnoj Gori su nasljednice naših baba i prababa koje su, iako često mlade udovice, svoju djecu izvodile na pravi put i uživale poštovanje sredine koja je bila vrlo patrijarhalna. I jedne i druge svojim radom, posvećenošću, odgovornošću i uspjesima ruše predrasude i utiru put ka ravnopravnosti.

Poruka koju iz svega ovoga trebaju da shvate mladi studenti i studentkinje je da ne dozvole sebi da im okolina guši autentičnost i prepoznatljivost, da im uspava dječju radoznalost, da im uskrati jedinstvenost koju svaki pojedinac ima. Studije i obrazovanje upravo treba da shvate kao put ka traženju tog talenta u sebi i korišćenju tog potencijala koji imaju. Studije shvaćene na ovaj način traže marljiv, odgovoran i posvećen rad, traže strpljenje i upornost… To nije ni jednostavno, ni lako, ali je jedini put da pojedinac postane i ostane uspješan u informatičkom svijetu čiji smo dio.

Zabranjeno je kopiranje sadržaja bez dozvole autorke.

zene od uticaja maja drakic grgur UDG fakultet za medjunarodnu ekonomiju finasije i biznis liderstvo