Pristupite našem sadržaju koji za Vas pišu žene od uticaja!
Prijavite se besplatno
Direktiva EU propisuje 40 odsto udjela manje zastupljenog pola među neizvršnim direktorima, te 33 odsto udjela među svim direktorima. Kao država kandidat Crna Gora će takođe morati da teži odredbama navedenim u ovoj Direktivi - poručuje Oana Kristina Popa za #zeneoduticaja
Ambasadorka Oana Kristina Popa je karijerna diplomatkinja sa preko 15 godina diplomatskog iskustva u regionu Zapadnog Balkana. Istoričarka po obrazovanju, ambasadorka Popa je prva žena na čelu Delegacije EU u Crnoj Gori. Kako je kazala u intervjuu za #zeneoduticaja naša je zajednička obaveza da ohrabrimo i pomognemo ženama da iskoriste svoje talente i kompetencije i da ispune svoj puni potencijal.
- Rodna ravnopravnost zapravo donosi više radnih mjesta i veću produktivnost. U okviru predstojeće EU grant šeme, daćemo priliku preduzetnicama da ojačaju svoje vještine i znanja, a promovisaćemo i samozapošljavanje i start-apove. Garantovanje ekonomskih i socijalnih prava žena kroz stvaranje povoljnog okruženja za njihovo ravnopravno i aktivno učešće u privredi ključni je prioritet EU, a istovremeno je osnova za brži privredni rast - poručuje Oana Kristina Popa za #zeneoduticaja.
Najavljuje i Direktivu koja postavlja cilj preduzećima iz EU koja se kotiraju na berzama Unije da ubrzaju postizanje bolje rodne ravnoteže.
- Ona propisuje 40 odsto udjela manje zastupljenog pola među neizvršnim direktorima, te 33 odsto udjela među svim direktorima. Kao država kandidat Crna Gora će takođe morati da teži odredbama navedenim u ovoj Direktivi - poručuje Popa.
Uredništvu i čitaocima portala zenaoduticaja.com želi srećne praznike i puno sreće i zdravlja u Novoj godini!
#ZENEODUTICAJA: Kako ocjenjujete status žena u crnogorskom društvu?
#Oana Kristina Popa: Žene i djevojčice čine većinu stanovništva Crne Gore (50,6 odsto), a imamo, na primjer, i više studentkinja na osnovnim, specijalističkim i master studijama. Uprkos tome, manje od jedne četvrtine preduzeća je u vlasništvu žena. Žene čine manje od jedne trećine start-ap preduzetnika u državi, te većinu nezaposlenih.
Posebno je težak položaj žena na selu, jer njihov rad u domaćinstvima i poljoprivrednim gazdinstvima nije pravno prepoznat kao takav. Porodične obaveze i neplaćeni kućni poslovi, neposjedovanje imovine i rodne predrasude su među glavnim preprekama sa kojima se žene susreću u tom smislu.
S druge strane, žene su, prkoseći društvenim normama i patrijarhatu, ostavile dubok trag u crnogorskoj istoriji. Crna Gora mora nastaviti da dalje prioritizuje ženska prava, a treba i da svi pomognemo. Naša je zajednička obaveza da ohrabrimo i pomognemo ženama da iskoriste svoje talente i kompetencije i da ispune svoj puni potencijal. Rodna ravnopravnost zapravo donosi više radnih mjesta i veću produktivnost. U biznisu, politici i društvu u cjelini, jedini način za Crnu Goru da se potpuno ostvari je ako koristi svu raznolikost i talenat koji ima.
#ZENEODUTICAJA: Prema istaživanju među nezaposlenim je više žena, a takođe mnogo manje njih nego muškaraca je među preduzetnicima?
#Oana Kristina Popa: To je istina, rodni jaz nije bajka. Vrlo je stvaran, mjerljiv i negativno utiče na crnogorsko društvo, zbog čega ga treba iskorijeniti. Da bismo uspjeli u tome, potrebno je identifikovati njegove korijenske uzroke, uključujući nižu stopu učešća žena na tržištu rada, njihov često nevidljiv i neplaćen rad, češće korišćenje skraćenog radnog vremena i karijernih pauza, kao i vertikalnu i horizontalnu segregaciju utemeljenu na rodnim stereotipima i diskriminaciji.
EU nastavlja da podržava ove napore, a u proteklih nekoliko godina smo imali nekoliko dostignuća koje bih željela da istaknem, posebno u okviru Instrumenta pretpristupne podrške (IPA), koji je korišćen za unapređenje prava žena u Crnoj Gori i regionu.
U okviru predstojeće EU grant šeme, daćemo priliku preduzetnicama da ojačaju svoje vještine i znanja, a promovisaćemo i samozapošljavanje i start-apove. EU će finansijski podržati aktivnosti usmjerene na povećanje konkurentnosti i proizvodnih kapaciteta, poboljšanje razvoja proizvoda i usluga, povećanje prodaje, izvoza i vještina kompanija u vlasništvu žena.
Garantovanje ekonomskih i socijalnih prava žena kroz stvaranje povoljnog okruženja za njihovo ravnopravno i aktivno učešće u privredi ključni je prioritet EU, a istovremeno je osnova za brži privredni rast.
EU je posvećena unapređenju rodne ravnopravnosti kroz javne politike, politički dijalog i finansijsku pomoć, i nastaviće da prati rodnu ravnopravnost kroz svoje strategije proširenja, izvještaje o proširenju i izvještavanje o rodnom akcionom planu.
Ekonomska, socijalna i kulturna prava i osnaživanje predstavljaju jedan od tematskih stubova ovog rodnog akcionog plana. Pristup dostojanstvenom radu za sve žene, svih starosnih dobi, ključna je oblast djelovanja u tom smislu, a jedna od aktivnosti u ovoj oblasti je i podrška osnovnom državnom nivou socijalne zaštite koji osigurava pristup ženama svih starosnih dobi, posebno onima koje su na meti višestruke diskriminacije.
Zato je moja poruka svim crnogorskim ženama i djevojčicama koje razmišljaju o pokretanju svog biznisa da budu hrabre uprkos svim izazovima i nedaćama i da slijede put brojnih velikih Crnogorki koje su došle prije njih.
#ZENEODUTICAJA: Kako poboljšati rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori?
#Oana Kristina Popa: Sama činjenica da još uvijek moramo da razgovaramo o rodnoj ravnopravnosti znači da naša borba nije završena. Potraga za jednakim pravima je duga i za nju se moramo boriti svaki dan.
Prioritet u našoj politici proširenja su ljudska prava, što uključuje i rodnu ravnopravnost. U svim zemljama pristupnicama, princip „najprije osnovna pitanja“ ostaje od suštinskog značaja, a sprovođenje reformi ljudskih prava – zajedno s vladavinom prava i dobrim upravljanjem – ostaje najurgentnije. Naš zajednički cilj mora biti rodno ravnopravan svijet. Potreban nam je svijet u kojem su žene i muškarci, djevojčice i dječaci, u svoj svojoj različitosti, slobodni da slijede puteve koje izaberu u životu, imaju jednake mogućnosti za napredak i mogu ravnopravno da učestvuju i vode naša društva.
Važno je da crnogorske vlasti rodnu ravnopravnost i eliminaciju rodno zasnovanog nasilja stave u sam vrh svojih planova.
Kada su žene uključene kao ravnopravne, naša društva su samo na dobitku. Ne zato što su žene bolje, već zato što su nam potrebne i žene i muškarci ako želimo da vidimo jedan potpuno zaokružen svijet. Samo tako ćemo biti u stanju da donosimo ispravne odluke i do maksimuma dovedemo uspjeh naših društava.
Crna Gora treba da unaprijedi rodnu ravnopravnost uključivanjem više žena u donošenje odluka, eliminisanjem platnog jaza između muškaraca i žena i obezbjeđivanjem pristupa tržištu rada. Sve to zahtijeva da se prvo pozabavimo temeljnim uzrocima, uključujući nižu stopu učešće žena na tržištu rada, njihov nevidljivi i neplaćeni rad, veće korišćenje skraćenog radnog vremena i pauza u karijeri, kao i vertikalnu i horizontalnu segregaciju zasnovanu na rodnim stereotipima i diskriminaciji.
#ZENEODUTICAJA: Da li je situacija u Crnoj Gori slična kao i na Balkanu?
#Oana Kristina Popa: Politička nestabilnost na Zapadnom Balkanu može negativno uticati na učešće žena u donošenju odluka, a prava žena i dalje se klasifikuju kao „niži prioritet“. U državama Zapadnog Balkana, ženska prava i rodna ravnopravnost su usko povezani s evropskom integracijom, a kako političko, tako i kulturno držanje Zapadnog Balkana blizu EU ključno je za uspješno rješavanje ljudskih prava i prava žena. Politička nestabilnost je često praćena pogoršanjem već postojećih obrazaca rodno zasnovane diskriminacije.
U državama Zapadnog Balkana imamo neke od najviših stopa nezaposlenosti u Evropi. U svim državama su stope nezaposlenosti žena veće od stopa nezaposlenosti muškaraca, a žene se i češće suočavaju s preprekama pri ulasku na tržište rada nego muškarci. Zapošljavanje žena na Zapadnom Balkanu, rodna nejednakost na tržištu rada i rodno zasnovana diskriminacija i dalje su među glavnim izazovima za ostvarivanje ženskih prava, posebno jer predstavljaju ključne faktore koji imaju lančani efekat na druge elemente rodne jednakost. Situacija u Crnoj Gori je u tom smislu slična situaciji u drugim zemljama Zapadnog Balkana.
#ZENEODUTICAJA: Šta biste poručili našim građankama, šta treba da bude motiv njihovog uspjeha i kako prevazići teškoće?
Trebalo bi biti više kampanja za podizanje svijesti, jer je važno motivisati i žene i muškarce da doprinesu postizanju temeljne jednakosti. Voljela bih da svi saznaju više o ženama koje su promijenile Crnu Goru tako što su bile korak ispred svog vremena, ne prihvatajući ne kao odgovor. Željela bih da one posluže kao inspiracija. Takođe želim da mlade djevojke i djevojčice čuju sljedeću poruku: budite hrabre, budite snažne, budite odvažne, i učinite sve što možete da ostvarite svoje snove.
#ZENEODUTICAJA: Da li u Crnoj Gori treba da bude više žena u organima odlučivanja?
#Oana Kristina Popa: Žene su u svim državama Zapadnog Balkana i dalje nedovoljno zastupljene u politici. One su i dalje manje konsultovane u organima odlučivanja, a nedostatak uticaja i ravnopravnog položaja s muškarcima i dalje dominira političkom sferom. Žene koje su na političkim pozicijama i dalje se percipiraju kao „pomoćnice“, a ne kao donosioci odluka, i kao manje sposobne od svojih muških kolega.
Crnogorke se susreću s velikim preprekama u političkoj participaciji, a one koje uspiju da uđu u političku arenu češće su izložene verbalnom i drugim oblicima nasilja.
Žene su u Crnoj Gori nedovoljno zastupljene na pozicijama političke moći i i dalje nemaju isti uticaj kao muškarci na javne politike, zakone i reforme koje oblikuju društveni i ekonomski razvoj.
Udio žena u sastavu aktuelne Vlade je samo 20 odsto. Trenutno, najviše funkcije u Vladi imaju muškarci, uključujući funkcije predsjednika i potpredsjednika Vlade, te generalnog sekretara.
Među liderima političkih partija nema žena, a vrlo malo ih je u partijskom rukovodstvu. Govor mržnje prema ženama u politici je rasprostranjen u Crnoj Gori, što navodi žene na povlačenje iz javnih aktivnosti i ograničava njihovu slobodu izražavanja.
Međutim, ima i pozitivnih primjera, poput onog iz Budve. Po prvi put u istoriji, tamošnji lokalni parlament sada čine uglavnom žene, a žene su i na većini rukovodećih pozicija u lokalnoj vlasti. Nadam se da će slična praksa uslijediti i u drugim opštinama, ali i na nacionalnom nivou.
Na evropskom nivou, ponosni smo što vidimo pozitivne pomake u oblasti ekonomskog osnaživanja žena i donošenja odluka. Politički dogovor o poboljšanju rodne ravnoteže među neizvršnim direktorima kotiranih kompanija, koji je Komisija predložila 2012, postignut je 7. juna 2022. između Evropskog parlamenta i Savjeta. Ova Direktiva postavlja cilj preduzećima iz EU koja se kotiraju na berzama Unije da ubrzaju postizanje bolje rodne ravnoteže. Ona propisuje 40 odsto udjela manje zastupljenog pola među neizvršnim direktorima, te 33 odsto udjela među svim direktorima. Ova preduzeća takođe treba da obezbijede da procedure imenovanja članova odbora budu jasne i transparentne, te da se kandidati procenjuju objektivno, na osnovu njihovih individualnih zasluga i bez obzira na pol. Kao država kandidat, Crna Gora će takođe morati da teži odredbama navedenim u ovoj Direktivi.
#ZENEODUTICAJA: Možete li nam ispričati vašu priču, iz zemlje koje dolazite, da li je tamo ženama lakše da uspiju?
#Oana Kristina Popa: U okviru procesa pristupanja EU, od kasnih devedestih do sredine dvijehiljaditih, Rumunija je prošla kroz značajne izmjene zakonodavstva, pa onda i prakse koja je uslijedila, što nije uvijek bio lak proces. Po mom mišljenju, najveći izazov je bilo podizanje svijesti na svim društvenim nivoima o rodnim pitanjima. Nakon što je Rumunija 2007. godine postala članica Unije i kao dio transformativne moći EU, rod je sve više stavljan u fokus u skladu s politikama EU. Iako je pred nama još mnogo posla, posebno kada je u pitanju politička zastupljenost, situacija je danas mnogo uravnoteženija. U oblastima poput vanjske politike i biznisa, na primjer, žene su mnogo više prisutne i bliže su ravnopravnosti.
#ZENEODUTICAJA: Jeste li Vi imali poteškoće i opstrukcija od strane muških kolega na putu ka uspjehu? Šta je vama bila najveća podrška?
#Oana Kristina Popa: Ne eksplicitno. Bilo je dovoljno teško samo po sebi biti mlada i žensko u oblasti kojom dominiraju muškarci, kakvi su bili međunarodni poslovi u mojoj zemlji sredinom devedesetih, kada sam započela svoj put. Neprestano dokazivanje sopstvenih sposobnosti, naporan rad, validacija – sve je to, po prirodi stvari, bilo potrebno u većim dozama. Međutim, kada su ljudi počeli da cijene stručnost, žene su počele da ravnopravno stoje sa svojim muškim kolegama. To je proces, još uvijek se radi na tome. Postizanje jednakosti mora biti namjeran, promišljen čin, ono se ne događa samo od sebe.
Uživala sam povjerenje nekoliko dobrih muškaraca i žena, koji su me podržavali u mojim nastojanjima u vrijeme kada je sve još bilo u fazi snova. Mimo toga, zaista je važno da se zauzmete za sebe. Tu sam lekciju ponekad učila na teži način, ali u svakom slučaju bila je to vrijedna lekcija.
#ZENEODUTICAJA: I kako se odmarate na kraju napornog dana?
#Oana Kristina Popa: Izlazim u šetnju sama, provodim vrijeme s porodicom, igram se s psom koji je takođe član porodice J, igram tenis i volim da gledam filmove.
.JPG&w=250)
