8 grešaka koje činimo na putu ka cilju

Kada je u pitanju postavljanje ciljeva, ponekad se sam impuls može činiti dovoljnim. Drugim riječima, bez obzira na to kako to radite, važno je imati ciljeve. Jasnoća oko vaših ciljeva je često pola bitke, ali ne garantuje nužno da ćete stići do cilja. U stvari, postoji dosta grešaka koje možete napraviti na tom putu, što može dovesti do frustracije i, na kraju, odustajanja. Postizanje ciljeva, naravno, nikada nije lako, ali nema smisla da sebi otežavate.

Jelena Plivelic
8 grešaka koje činimo  na putu ka cilju

Ako ste se našli sa velikom listom ciljeva i nemate pojma kako da ih postignete, ili ste nervozni zbog prepreka na putu sa kojima ste se možda suočavali i u prošlosti, sledeću listu grešaka dobro je imati na umu. To ne garantuje da ćete uraditi sve što želite u narednoj godini, ali će svakako pomoći.

Sumnjate u svoje praćenje

Nedostatak vjere u svoje sposobnosti i sposobnost da slijedite svoje planove će ubiti vaše ciljeve prije nego što započnete sa radom. Za postizanje vaših ciljeva potrebno je strpljenje, upornost i fleksibilnost. Mnogo puta je privremeni poraz univerzum koji pokušava da vam pokaže da postoji bolji način da se nešto uradi. Obratite pažnju na lekcije i nikada ne odustajte.

Postavljanje ciljeva u januaru

Jedna od najvećih grešaka kada je u pitanju postavljanje ciljeva je to što većina ljudi koristi metod godišnjeg postavljanja ciljeva, odnosno novogodišnje rezolucije. Godišnje metode postavljanja ciljeva su inherentno pogrešan pristup, uzrokujući neuspjeh više od 90% novogodišnjih odluka širom svijeta do kraja januara. Umesto da postavljate ciljeve samo na početku nove godine, razmislite o procjeni svojih ciljeva iz mjeseca u mjesec, omogućavajući im da se prilagode životnim promjenama i drugim okolnostima.

Nedostatak hitnosti

Postajemo samozadovoljni tokom cijele godine, sa lažnim osjećajem sigurnosti da ćemo uvijek imati dovoljno vremena da ostvarimo svoje ciljeve – gubimo veći dio godine i onda očajnički pokušavamo da nadoknadimo izgubljeno vrijeme kako se bliži kraj godine. Kada tokom godine imate na umu svoje ciljeve, lako ih je posmatrati sa osjećajem hitnosti umjesto da ih pustite da prođu kroz pukotine. Ciljevi se mijenjaju i razvijaju. Ako se nađete na polovini godine i želite da promijenite svoj cilj, to je sasvim u redu. Ali čekati do 1. januara da počnemo da napredujemo u tom cilju? To je velika greška.

Postavljanje velikih ciljeva odjednom

Razdvajanje ciljeva na komade spriječava borbu protiv nedostatka hitnosti, smjera, fokusa i odgovornosti za vaše ciljeve. Primjer ovoga je: Možda želite da imate 2000 eura ušteđevine do kraja godine . Počnite tako što postavite četvoronedeljni cilj da uštedite 100 eura.

Uvijek je dobro sanjati velike snove, ali ponekad postavljanje ciljeva koji su daleko od vašeg domašaja može biti samo karta u jednom pravcu za neuspjeh. Postavite cilj koji vas rasteže, ali se osjeća i dostižnim. Razmislite o postavljanju ciljeva kao što je bacanje jabuka u korpu—ako je previše daleko, nećete zaista pokušavati jer znate da je to daleko. Ako je preblizu, nije uzbudljivo. Pronađite cilj koji inspiriše i uzbuđuje, i osjeća se na dohvat ruke.

Nerealna očekivanja

Kada postavite novi cilj, primamljivo je zamisliti život u kome ćete taj cilj postići za samo nekoliko nedelja.  Uspjeh se obično nalazi u postavljanju ciljeva kada ljudi počnu sa manje. Dakle, ako neko kaže da želi da meditira svaki dan, umjesto toga radite na postavljanju cilja koji je lakši za upravljanje. Pokušajte da meditirate pet minuta samo jedan dan ove nedelje, zatim pokušajte drugi dan, a zatim pokušajte čitavu nedelju.

Prostor za kompromis

Iako je idealno da ostanete maksimalno fokusirani i posvećeni svom cilju, možda nije zdravo da svi imaju stroge i oštre smjernice koje ne dozvoljavaju bilo kakvu krivu učenja. Još jedna prepreka na putu ka uspjehu u postavljanju ciljeva je to što većina svoje ciljeve uparuje sa beskompromisnim propisima.  Istraživanja pokazuju da je potrebno od 18 do 254 dana da pojedinac stvori novu naviku, a 66 dana da ta navika postane automatsko ponašanje.

Uz sve to rečeno, zašto smo tako strogi prema sebi kada je u pitanju postizanje nečega što je novo?! Moramo da dozvolimo greške, omaške, pauze, odvajanja, pa čak i očigledne greške s vremena na vrijeme dok putujemo ka novom cilju. Malo samooproštenja nas drži na pravom putu, bolje od trenutne kazne i samouništenja.

Biranje popularnih ciljeva

Kada čujete da svi pokušavaju novi plan ishrane, rutinu vježbanja ili praksu meditacije, može biti lako da i te ciljeve postavite sebi. Ali samo zato što je cilj moderan ili popularan ne znači da će vam biti vrijedno da radite na tome. Odaberite cilj koji je svjestan i koji odgovara vašim potrebama i onaj koji možete modifikovati ako je potrebno.  Kada ste poslednji put razmišljali o svojim ciljevima u smislu vaše opšte slike i životnih ciljeva? Jedna od najvećih grešaka koje ljudi prave kada postavljaju ciljeve je stvaranje onih koji nisu u skladu sa njihovom dugoročnom vizijom. Izbegavajte postavljanje ciljeva koji nisu u skladu sa vašim životnim ciljevima. Prije nego što postavite svoje ciljeve, uvjerite se da znate zašto ih postavljate.

Nemate sistem odgovornosti

Ako imate ciljeve, onda bi trebalo da imate način da budete odgovorni za njihovo postizanje. To znači izgradnju plana odgovornosti čim se odlučite za cilj. Vaš sistem odgovornosti može uključivati supervizora ili kolegu, mentora ili trenera ili partnera. Spoljna podrška je kritična kada se osjećate zaglavljeni i potreban vam je neko da vam pomogne da drugačije sagledate situaciju.

Izvor