Hakeri vrebaju: Da li su naše šifre sigurne na internetu?

Prošle godine je postavljen globalni rekord u broju hakerskih napada, usmjerenih na kompanije i na pojedince, a najčešće mete su bili veliki serveri, smartfoni i sandučići elektronske pošte, kako online, tako i oni na samim uređajima. Stručnjaci kažu da će ove godine broj napada biti veći za trećinu, a taj trend će se nastaviti i u narednim godinama. Naročito su na meti brojevi kreditnih kartica, online računa za plaćanje, i podaci za pristup bankovnim aplikacijama.

Jelena Plivelic
Hakeri vrebaju: Da li su naše šifre sigurne na internetu?

Stručnjaci sa Kalifornijskog univerziteta su u svom istraživanju zabilježili čak 9,2 miliona različitih hakerskih napada u 2020. Iako sam termin “haker” označava sve računarske stručnjake koji imaju napredna znanja o softveru i hardveru, hakerska grupe, danas se u većini zapadnih zemalja smatraju za terorističke grupe ili organizovani kriminal.

Svjetski najpoznatija hakerska grupa je Anonymous (Anonimni). Njihov “zaštitni znak” je maska iz filma V for Vendetta. Grupa tvrdi da je decentralizovana, a sebe smatraju “cyber aktivistima”, a ne ozbiljnim hakerima. Grupa je do danas izvela na hiljade napada na računarske sisteme mnogih vlada, kompanija, globalnih institucija i korporacija. Anonymous takođe imaju i svoju ‘zastavu’ – prerađeni logo Ujedinjenih nacija, sa znakom pitanja umesto planete. Pripadnici ove organizacije sebe zovu “anonima”, a u svojim video snimcima i objavama na društvenim mrežama se pojavljuju isključivo sa maskom iz već pomenutog filma.

Još jedna od globalno poznatih hakerskih grupa je i Cicada 3301. Većina stručnjaka smatra da je čine nekadašnji stručnjaci i programeri iz zapadnih obaveštajnih agencija, pre svega NSA, CIA, te GCHQ i BND. Cicada je poznata po online regrutovanju novih pripadnika, uz pomoć izuzetno složenih kriptografskih i matematičkih problema. Svake godine između pet i deset pojedinaca ipak uspje da dođe do rješenja, a da li kasnije oni i pristupe ovoj organizaciji, nije javno poznato.

Anonymous je pokret nadaleko poznat po raznim cyber napadima na nekoliko vlada, vladinih institucija i agencija, korporacija i Sajentološke crkve.

Organizacija za bezbjednost na internetu ITRC došla je do podatka da je u samo 238 napada ove godine ugroženo više od 680 miliona korisnika u svijetu. Smatra se  da će u narednih 10 godina kompanije morati da plate više od 500 milijardi dolara “otkupa” hakerima kako bi spasili svoje podatke, kao i podatke svojih korisnika. U periodu od 2025. do 2030. godine, hakerski napadi će se događati u prosjeku svakih 20 sekundi. 

IT stručnjaci savjetuju da nikako ne treba koristiti iste ili slične šifre za više aplikacija, recimo za Facebook, Instagram i email, i to još na istom uređaju. Korisnici najčešće biraju kombinaciju nekog imena ukućana i broja, najčešće datuma rođenja. Ono što ne znaju je da hakeri uz pomoć softverskih alata za tzv. data mining mogu vrlo lako doći do ovakvih podataka, a onda je specijalnom softveru izuzetno lako da za manje od jedne sekunde ‘pređe’ sve moguće kombinacije imena i brojeva.

Ono što je važno u današnje vrijeme, kada svi imamo po nekoliko uređaja je da šifre treba mijenjati često, a najbolje jednom mjesečno. Na društvenim mrežama nikada ne treba dodavati ljude koje ne poznajemo dovoljno, a sumnjive email-ove ne treba ni otvarati, već odmah obrisati, a pošiljaoca dodati na spam listu. 

Izvor